Susret s ministrom Lovrom Kuščevićem

Jučer su se predstavnici Kulturne udruge Dobranje susreli sa ministrom graditeljstva i prostornog uređenja gosp. Lovrom Kuščevićem, dožupanom gosp. Antom Šošićem i vodstvom naše Općine. Upoznali smo minstra sa svim našim pokušajima i prigovorima protiv projekta vjetroelektrane Lukovac, jasno naglasili da se tobože projekti od posebnog državnog značaja ne mogu raditi na štetu i protiv volje lokalnog stanovništva, te prenili zabrinutost i ogorčenost ljudi zbog toga. Također, mi nećemo odustati u borbi protiv ovog, za naše ljude i Općinu štetnog projekta koji ugrožava normalni život stanovništva.

Zahvaljujemo ministru i dožupanu šta su odvojili svoje vrime za razgovor s nama.

Slika preuzeta sa facebook profila gosp. ministra.

Vjetroelektrane – Nećete razbojnici!

U organizaciji Kulturne udruge Dobranje, Udruge Crljivica i umjetnika Borisa Šituma u Cisti Provo su postavljeni plakati znakovitih poruka. Tako s jedne strane imamo obavijest da je u blizini lokalitet neprocjenjive vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a – Crljivica, a s druge strane je žestoka poruka onima koji žele u blizini tog lokaliteta a posebno u blizini stambenih kuća Dobranja, Ciste i Sviba postaviti vjetroelektrane i tako ugroziti normalan život, nagrditi okoliš i ugroziti eko sustav.

Sve se to radi protiv volje stanovnika naše Općine, nakon što su upućeni mnogi prigovori u kojima se argumentirano pokazalo da je ovaj projekt štetan za naše stanovnike, gdje je Općina donijela odluku da je protiv izgradnje, da se ovime krše hrvatski zakoni (Zakon o zaštiti od buke).

Prisjetimo se argumenata koje smo prije prikupili:

ARGUMENTI PROTIV VJETROELEKTRANE U BLIZINI NASELJA

Buka koju stvaraju industrijski vjetroagregati je postala veliki problem širom svijeta. Iako proizvođači tvrde da su moderne turbine tiše sve više rastu i pritužbe od ljudi koji žive u blizini novih projekata. Ovo potvrđuju svjedočanstva tisuća ljudi koji žive uz industrijske vjetroagregate, iz Sjedinjenih Država, Kanade, Velike Britanije, Australije, Novog Zelanda, Belgije, Njemačke… Buka je posebno nametljiva, jer su vjetroelektrane često izgrađene u ruralnim područjima gdje ambijentalna razina zvuka može biti prilično niska, pogotovo noću. Na logaritamskoj (dB) skali, povećanje od 10 dB smatra se udvostručenjem razine buke. Budući da je mirna noć u ruralnom području obično oko 25 dB, česta tvrdnja investitora u vjetroelektrane od 45 dB u odnosu na najbliže kuće može se percipirati kao buka glasnija četiri puta od normalne. Poremećaj spavanja predstavlja ozbiljan zdravstveni problem i pitanje ljudskih prava. Zbog toga različite institucije poput Francuske Državne akademije medicine i Organizacija za buku Velike Britanije, te mnogi liječnici i znanstvenici pozivaju na obustavu razvoja svih velikih vjetroelektrana unutar 1,5 km udaljenosti od bilo kojeg naselja.

UTJECAJ BUKE INDUSTRIJSKIH VJETROAGREGATA NA ZDRAVLJE

Nekoliko liječnika iz cijelog svijeta – primjerice, Amanda Harry u Engleskoj, Robert McMurtry u Ontariju, Robyn Phipps u Novom Zelandu – zabilježili su zajednički set efekata bolesti među ljudima koji žive u blizini industrijskih vjetroturbina. Simptomi uključuju: poremećaje spavanja, glavobolja, zvonjenje ili zujanje u ušima , pritisak u ušima, vrtoglavica, mučnina, vizualna zamućenja, ubrzan rad srca, razdražljivost, problem sa koncentracijom i pamćenjem, napadi panike. Dr. Nina Pierpont iz New Yorka je ovaj skup simptoma nazvala “sindrom vjetroturbina” i utvrdila da je primarni uzrok efekt niskih frekvencija buke vjetroturbina na unutrašnje uho. Njezina preporuka je da velike vjetroturbine ne smiju biti smještene bliže od 2 km od naselja.

NAJMANJE UDALJENOSTI VJETROAGREGATA OD NASELJA (SETBACKS)

Velika Britanija – Organizacija za buku Velike Britanije, 2006, tvrdi: “Preporuča se da vjetroturbine ne smiju biti smještene bliže od 1 milju (1600 metara) od naselja.”
Francuska – Medicinska akademija, ožujak 2006, preporučuju minimalnu udaljenost od 1500 metara od naselja dok se ne provede epidemiološka studija koja će odrediti posljedice za zdravlje.
Njemačka – Razina buke u ruralnim naseljima ograničena je na 35 dBA (do 1500m udaljenosti) noću.
Švedska – Granice buke do 35 dBA u rekreacijskim područjima u večernjim satima i noću, i do 40 dBA u naseljima noću.
Danska – Vjetroagregat mora biti smješten na udaljenosti od minimalno 4 × njihove visine od naselja.
Italija – Lokalne vlasti određuju minimalne udaljenosti. Basilicata: 2 km od naselja; Campania: 10 × visina vjetroagregata od naselja; Molise: 20 × visina vjetroagregata od naselja.

Više informacija, primjera, svjedočanstava, audio i video isječaka možete pronaći na internetu:www.wind-watch.org i www.epaw.org

BUKA VJETROAGREGATA JE OPASNA PO ZDRAVLJE

Instalacija vjetroparka na području općine Cista Provo bila bi direktno kršenje hrvatskih zakona jer se po zakonu čitav zahvat smatra zadiranjem u postojeći eko-sistem i blisku okolinu u kojoj žive ljudi, te bi ovolika razina buke bila vrlo opasna po zdravlje ljudi (poremećaje spavanja, glavobolja, zvonjenje ili zujanje u ušima…). Od strane ovlaštene tvrtke za mjerenje buke (Alfa Atest d.o.o.) obavljena su mjerenja rezidualnog (ambijentalnog) nivoa buke noću na 4 lokacije na području općine Cista Provo, blizu kuća najbližih VE. Mjerenja su pokazala da se rezidualna razina buke kreće od 23-25 dB. Shodno Pravilniku o dozvoljenim razinama buke, Članak 6, nakon instalacije VE, rezultirajući nivo buke može biti maksimalno rezidualni nivo izmjeren ranije + 1dB (!), što znači da nivo buke vjetroelektrana ne smije prelaziti 26 dB. Iz proračuna buke za pojedine vjetroagregata u Studiji vidljivo je da najbučnije od njih imaju razinu buke od 40-43 dB što je prekoračenje za oko 20 dB (4 puta jača buka). Da bi se anulirao utjecaj buke vjetroagregata na najbliže kuće koje su otprilike oko 500 m udaljene, vjetroagregati bi se morali udaljiti najmanje 2 km.

Zakon o zaštiti okoliša (NN110/07)
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_80_1659.html

Članak 9 – Načelo predostrožnosti
(6) Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete za zdravlje ljudi i okoliš, ne smije se odlagati poduzimanje nužnih zaštitnih mjera, pa ni u slučaju kada ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istražena.
(7) Odustat će se, odnosno neće se djelovati, obavljati djelatnost i/ili obaviti zahvat, koji imaju znanstveno dokazanu ili pretpostavljenu vjerojatnost štetnog i trajno štetnog utjecaja na okoliša osobito na sastavnice okoliša – biološku raznolikost i krajobraz.

Zakon o zaštiti od buke
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_03_30_648.html

Pravilnik o dopuštenim razinama buke
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_10_145_2548.html

Članak 3 – Rezidualna buka jest ukupna buka prisutna na nekom mjestu prije nego što je došlo do bilo kakve promjene u postojećoj situaciji.
Članak 6 – Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke niža od dopuštene razine prema Tablici 1. članka 5. ovoga Pravilnika, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih izgrađenih, rekonstruiranih ili adaptiranih građevina sa pripadnim izvorima buke ne smije povećati postojeće razine buke za više od 1 dB(A).

EFEKT TREPERENJA SJENE (SHADOW FLICKER)

Efekt treperenja sjene kojeg izazivaju rotirajuće lopatice vjetroagregata bacajući sjenu na kuće i okolno područje naselja u blizini, je također jedan od važnih faktora koji može ugroziti zdravlje i normalan život ljudi. U dokumentu britanske vlade Planiranje obnovljive energije 2004. godine objavljeno je da je dokazano da se efekt treperenja sjene može dogoditi unutar 10 promjera rotora vjetroagregata. U ovom slučaju promjeri rotora vjetroagregata su 90m (Vestas) ili 82m (Enercon), što znači da mogući efekt treperenja sjene može se desiti na udaljenostima 900m, odnosno 820m od vjetroagregata. Pošto se neka naselja nalaze dobro unutar ovih udaljenosti od vjetroagregata postoji realna opasnost da budu izložena ovom efektu. Posebno se to odnosi na zaseoke Ćubelići u selu Dobranje i Jasenak u selu Svib koji se nalazi sjevero-zapadno, odnosno sjevero-istočno od vjetroagregata, na udaljenostima 500-700m. U svijetu je već mnogo dokaza kako je efekt treperenja sjene veliki problem i da ugrožava normalan život.

UTJECAJ VJETROELEKTRANE NA FAUNU

Utjecaj VE na faunu opisan u Studiji utjecaja na okoliš je vrlo površan te ne opisuje posljedice koje će se sigurno dogoditi nestajanjem ptičjih vrsta i poglavito šišmiša iz čitavog područja. Leteća fauna je ključna za regulaciju insekata koji su vitalno pitanje opstanka poljoprivrede na čitavom području. Ovdje je bitno podvući važnost letećih vrsta za ionako osjetljivi eko-lanac na tom području. Također, u Studiji nisu navedene zaštićene vrste surog orla, orla zmijara i sokola koji imaju stanište na ovom prostoru, te je površno istražen prelet ptica selica kojima je koridor na tom području. Nestali bi koridori za divljač i izgubila bi se izvornost lovišta zbog promjene krajobraza.

UTJECAJ VJETROELEKTRANE NA KULTURNU BAŠTINU

Prostor općine Cista Provo ističe se neprekinutim kontinuitetom življenja od prapovijesti i antike do danas. Bogat je kulturno-povijesnim nasljeđem nastalim u različitim vremenskim periodima i pod različitim kulturnim utjecajima, a to nam svjedoče najstariji tragovi ljudske djelatnosti u pećinama (Ikovača), gradine i gomile u svim selima općine, ostaci starih groblja i crkvi (Crkvine), bunari, stećci (Crljivica), stare ceste, obrambeni bedemi (Sklop Vuletić)… Spoznaja da je arhitektonski spomenik nedjeljivo povezan s okolinom, a time i širim regionalnim prostorom postala je jedno od glavnih načela na kojem se zasniva suvremena teorija zaštite kulturne baštine, što znači osim zaštite i očuvanja fizičke strukture arhitektonskog spomenika, težnja je da se spriječi devastacija neposrednog prostora kako bi sačuvao svoje autentično okruženje, a time i svoje prostorne vrijednosti i značenje. Jasno je da bi instalacijom vjetro-parka vrijednost i značenje naše bogate kulturne baštine bili ugroženi.

NESREĆE INDUSTRIJSKIH VJETROAGREGATA

Nesreće industrijskih vjetroagregata nisu baš rijetka pojava (oko 70 nesreća godišnje) tako da prevelika blizina vjetroagregata u odnosu na naselja u slučaju nesreće može ugroziti živote ljudi i oštetiti imovinu. U ovom slučaju neki vjetroagregati su udaljeni 500-700 metara od najbližih naselja. Najveći broj nesreća dešava se zbog kvara na lopaticama vjetroagregata i kao rezultat često dolazi do otpadanja ili cijele lopatice ili njezinih dijelova. Dokumentirano je da su kod nekih nesreća dijelovi lopatice letjeli čak i do 1300m od vjetroagregata. U Njemačkoj dijelovi lopatica su probijali krovove i zidove obližnjih zgrada. Požar na vjetroagregatima je drugi po učestalosti kod nesreća. Problem kod požara je da ga je gotovo nemoguće ugasiti zbog velike visine te se gorući dijelovi i pepeo može proširiti po širokom području što dovodi do opasnosti od požara okolne šume, te opasnosti od otrovnih para.

ZAKLJUČAK

Naši stavovi nisu protiv alternativnih izvora energije, ali ne prihvaćamo da nam se nameće nešto što ugrožava život na ovim prostorima i ide na štetu stanovništva. Svi navedeni argumenti, uz 900 prikupljenih potpisa stanovnika općine, te Odluka Općinskog Vijeća protiv gradnje vjetroelektrana jasno pokazuje da ćemo se boriti svim legalnim sredstvima protiv realizacije ovog projekta u našoj Općini.

http://www.youtube.com/watch?v=KoVKP0G_f8M – primjer buke vjetroagregata
http://www.youtube.com/watch?v=na6HxKQQsAM – primjer opasnosti po ptice
https://www.youtube.com/watch?v=iyOImGHyJtQ – primjer treperenja sjene
https://www.youtube.com/watch?v=sbCs7ZQDKoM – primjer nesreće vjetroagregata

Održana izborna Skupština Kulturne udruge Dobranje

Prošlu subotu, na Dan Neovisnosti održana je izborna Skupština Kulturne udruge Dobranje u prostorijama “Ambulante”. Okupilo se nešto više od 20 članova. S obzirom da je još davno donesen novi zakon o udrugama, bilo je potrebno uskladiti Statut Udruge sa novim zakonom te upoznat članove o novostima.

Članovi Skupštine su podrobno izvješteni o djelovanju Udruge u zadnjih nekoliko godina, te o stanju financija koje je stabilno. Odlučili smo da definitivno odustajemo od financiranja članarinom jer je bilo dosta teško redovito prikupljati članarine zbog raspršenosti naših članova, tako da se okrićemo isključivo donacijama, što fizičkih što pravnim osoba.

Osim što su usvojene promjene i dopune Statuta, biralo se i novo vodstvo Udruge. Tako je za novog predsjednika Udruge izabran Dalibor Vuletić, dopredsjednik je Mario Vujević, a tajnik Josip Ćubelić. Uz njih su u Upravni odbor izabrani: Mijo Ćubelić, Ante Lerotić, Ivan Lerotić, Stipan Milardović, i Jure Ćubelić.

Nakon toga razgovaralo se o samom načinu funkcioniranja Udruge, o važnosti da svi koji sudjeluju u aktivnostima ozbiljno shvaćaju svoj posao, te se što više uključe u planiranje i organizaciju. Dogovoreno je da se svaka 2 miseca (po potribi i češće) održavaju sastanci na kojima će se raspravljati daljni koraci djelovanja.

Za sljedeće razdoblje određene su sljedeće aktivnosti:

  • Pomažemo izgradnju vukovarskog vodotornja – simbola hrvatskog zajedništva sa 2000 kn.
  • Obilježavanje Dana Sjećanja na žrtvu Vukovara 18. studenog na Trgu Franje Tuđmana u Dobranjama
  • Predložili smo župniku da mi organiziramo i financiramo vanjsku izolaciju sanitarnog čvora kod crkve, što je i prihvaćeno
  • Obvezali smo se završit nekoliko manjih radova i popravaka na “Ambulanti” da završimo i taj dio
  • Sljedeći sastanak Upravnog odbora ali i svih koji žele sudjelovati u radu Udruge biti će početkom prosinca

Zaladilo na početku listopada

Zaladilo u Dobranjama. Prvi dani listopada donili su vrlo ladno vrime, dosta kiše, vitra, tako da su šporeti i grijanja stavljeni u funkciju.

S obzirom da je listopad vrime od Ružarija, kod nas je nediljom krunica u 8.30 a iza toga sv. misa. A sljedeće nedilje je misijska nedilja pa se pozivaju svi da svojim prilozima pomognu naše misionare i misionarke u velikim dilima milosrđa.

Naši lovci ne gube vrime te su uz pomoć prijatelja iz okolnih sela odradili jedan dobar dio posla na novoj lovačkoj kući.

Napreduju i radovi na novom dilu groblja. Do sad se za kupnju nove grobnice prijavilo nešto više od 20 ljudi. U startu je planirana izgradnja 50 grobnica ali će to ovisiti o konačnom broju prijavljenih pa je moguće da se zasad izgradi nešto manje.

Rujanske crtice

Prije svega, čestitke Matku i Ani Vuletić (Talini) koji su se vjenčali 3. rujna u Splitu.

Vrime je od grožđa i vina, ove godine dosta slab urod u Imotskoj Krajini. Koliko je da je, mastiti se mora! A kako bi se bez rakije grijali ovu zimu…

Radovi na novom groblju u punom su jeku, teren je dosta tvrd pa ima puno štemanja, al napredak je vidljiv.

Lipo je vidit Krvodol (crkovne njive) nakon puno godina pokošen i očišćen zahvaljujući Dući i Antoniji.

Lovačka sekcija Dobranje počela je s izgradnjom lovačke kuće u blizini Nove lokve.

Prošlu subotu, 17. rujna imali smo još jednu ekspediciju na Brezdanku. Ovog puta posjetili nas je četvero članova Hrvatskog biospeleološkog društva iz Zagreba. Oni su se spustili u Brezdanku i to u oba kraka, da bi sakupili što više informacija o endemskoj vrsti stonoge koju je 2002. godine pronašao biolog Tonči Rađa. Ova endemska vrsta bi tribala bit uvrštena u knjigu endemskih vrsta koja je u pripremi. Očekujemo više detalja i informacija o cilom projektu uskoro.

Rodili kumpiri…Dobranjčani se žene…

Jedna od rekordnih godina u Dobranjama šta se tiče uroda kumpira, a i kapule. Napokon je i Ćavarima srce na mistu.

Stara pisma kaže:

U Dobranjama rodili kumpiri,

Cure misle da su vijorini

U zadnjih misec dana par lipih, životnih vijesti vezano za Dobranjčane:

Čestitke povodom vjenčanja Josipa i Gordane Ćubelić (Tokušić) u Rijeci 30. srpnja 2016.

Također, čestitke povodom vjenčanja Ante i Marije Vujević (Beljanušić) u Širokom Brigu 20. kolovoza 2016.

Te, čestitke Tomislavu i Juliji Milardović (Ćupinovi) na rođenju drugog sina u Regensburgu.

U Dobranjama se termin nediljne svete mise vraća na 9.00 sati.

U nastavku promidžbe knjige “Život je iša kako je iša”, u ponediljak 29. kolovoza u 18.10 sati na televiziji Jadran možete pogledati intervju sa piscem Ivanom Vuletićem.

Pobjeda “Talenata”, ostale vijesti

Sa zakašnjenjem su počeli javni radovi u Dobranjama koje ove godine obavljaju Ante Vujević Duća i Antonija Ćubelić, al već su vidljivi rezultati oko crkve i na drugim javnim površinama.

A kad smo kod radova, zadnjih nekoliko dana je vrlo živo u našem polju, pokošena je trava na većem dilu polja, sakuplja se, balaju se kockice i role. Naravno, ko bi danas sve to bez strojeva.

Za koji dan bi tribali počet radovi na novom dilu groblja a svi detalji (odabir grobnice, cijena i sl.) vezani za to će također, uskoro biti objavljeni od strane naše Općine.

Nediljna misa je u ovim litnjim danima pomaknuta na 8.30 sati.

Na početku turnira sela u Cisti Velikoj, naša ekipa “Talenti” pobijedila je Lovreć 6-3. Dobro smo ušli u utakmicu, poveli 1-0, al malo opuštanje u obrani i 2 odlična gola Lovrećana su nas natirala da ubacimo u veću brzinu. Uslidio je brz odgovor naših uz 4 uzastopna gola te smo poveli 5-2. Do kraja utakmice smo imali puno velikih šansi koje nismo iskoristili. Po jedan gol sa svake strane i završilo je sigurnom našom pobjedom. Golove su postigli Petar Ćubelić Lauškić (2), braća Ivan i Luka Vrlić, te braća Ante i Ivan Lerotić (Šarić). Još su igrali Krešo Ćubelić Pepičin, Ivan Vuletić Talin i Antonio Vuletić. Izbornik Mijo Ćubelić.

Natječaji, pisma o asfaltu

28.4. 2016. objavljen je javni natječaj za izvođača radova na proširenju dobranjskog groblja. Krajem svibnja bi tribali saznat koja firma je izabrana.

Također, prije nekoliko dana je raspisan natječaj za rekonstrukcija dijela županijske ceste 6154, Gornja Tijarica (Odvojak za Dobranje – kod kapelice sv. Nikole) – Aržano (Dionica IV). Virujemo da će se nakon završetka ove dionice raditi i na spajanju ove dionice sa rekonstruiranom dionicom Dobranje – Cista Velika, i to na potezu od našeg vodospremnika do kapelice sv. Nikole na Tijarici. No, zasad je teško reć kad bi do toga moglo doć.

A kad smo već kod cesta, sićate se kako je Slavko Milardović Stipić uz gusle opivao izgradnju dobranjske ceste prema Cisti Velikoj 70-ih godina.

Da zapjevam neka ljudi pamtu
O našem dobranjskom asfaltu.
Mislim, braćo, da bi bilo vrijeme
Da mi naše riješimo probleme.

Da se bratski svi dogovorimo
I sa Cistom asfalt sastavimo.
To bi bila Dobranjčanim’ dika,
A sad nam je najveća prilika.

35 godina poslije, nakon rekonstrukcije naše ceste 2011. godine, opet je bila aktualna ista tema, pa ju je vridilo opivat još jednom.

Dvi tisuće je i jedanaesta
Kroz Dobranje sad se širi cesta
Od Lokića do Svetog Jakova
Sad se širi braćo cesta ova

Specijalne stigoše mašine
I počeše otpucavat mine
U najgorem Božijem tisnacu
Braćo mila u tisnome klancu

Na stranici Video možete se prisjetiti kako je Slavko odguslio ovu pismu na don Lovrinom oproštaju 2011. godine, a na stranici Guslarske pjesme možete pročitati cili tekst.

Nova stranica Dobranja

Prošlo je nešto više od 9 godina od kad je službeno pokrenuta stranica Dobranja. Od tada je bilo puno objava, događanja, komentara… S jedne strane, mnogi događaji su dokaz da naše misto ipak na trenutke živne, da se ne da, na trenutke podsiti na lipa vrimena kad je selo raslo i cvalo životom, a s druge strane, veliki dio događaja je dokaz vrlo teške demografske i gospodarske situacije, stari umiru, dica se slabo rađaju, gotovo sve mlade obitelji su iselile i zasad se ne vidi izlaza.

Naš je zadatak da i dalje nastavimo raditi na tome da naše Dobranje otrgnemo od zaborava, da ga unapređujemo, volimo, obnavljamo. Duhovno, kulturno, materijalno. Svojim sudjelovanjem u životu župe, međusobnom pomaganju, svojim zanimanjem, inicijativama, dolascima, posjetama, pa makar vikendima, učenjem i upoznavanjem potomaka sa didovinom. Svatko može dati mali djelić svog doprinosa.

A mi nastavljamo pratiti naše misto kroz obnovljenu, osvježenu i moderniju stranicu koja je sad prilagođena za sve uređaje, u njoj su bolje organizirani i posloženi članci, galerije slika, audio zapisi, sva videa su postavljena na youtube kanal, dodano je par novih stranica, neke su osvježene dodatnim sadržajem. Od sad ćete imati mogućnost komentiranja svake objave, nastavljamo i sa knjigom gostiju. Također, sve stare objave polako dodajem na ovu stranicu pa ćemo imati i arhivu. Molio bih Vas da mi javite greške koje primjetite na stranicama, kao i sve prijedloge za poboljšanje ili neke nove sadržaje za koje mislite da bi se tribali objaviti.

Od stvari koje su još u planu, uskoro ću objaviti i “Godišnji spomendan naših pokojnika”, mislim da bi bilo dobro pokrenuti i nekakav forum di bi mogli raspravljati i davati prijedloge, te bi volio uključiti par dopisnika iz naše dijaspore koji bi nam pisali o životu i običajima Dobranjčana koji žive daleko od svoje domovine. Svi koji su zainteresirani neka se slobodno jave.

Godišnjica smrti dr. Franje Tuđmana

Povodom 16. obljetnice smrti prvog predsjednika Hrvatske Demokratske Zajednice i prvog predsjednika i utemeljitelja samostalne i suverene Republike Hrvatske dr.Franje Tuđmana, jučer je u Dobranjama skromnom svečanošću polaganja vijenaca i paljenja svića odana počast jednom od najvećih sinova Hrvatskoga naroda. Vijenac su položili Božo Ćubić (predsjednik općinskog odbora HDZ-a i općinski načelnik), Marijan Kurtović (član Županijskog odbora HDZ-a i zamjenik općinskog načelnika) te Josip Vuletić (dugogodišnji predsjednik Temeljnog ogranka HDZ-a Dobranje).

Predsjedniče počivaj u miru u svojoj Hrvatskoj grudi i neka ti je vječna slava i hvala!