Okišilo

Kraj 2020. god. i početak 2021. totalno u znaku vrimenskih prilika-neprilika. Od Božića traje kišni period. Svaki dan kiša, uz kratkotrajne prekide, malo razvedri, na sat-dva, pa opet kiša, krupa, grmljavina… Nadali smo se snigu, al osim poneke pahulje, veliko ništa. Sve je natopljeno vodom, njive, oranice, putevi. Ako ništa, uplilo je dobro u čatrnje. Dobranjčani vataju koju uru dobrog vrimena za prošetat i uvatit malo zraka jer nema ni velike ladnoće. No dobro, ako nam je ovo najveći problem, onda problema ni nema. Kišni pozdrav!

Ni Z od zime

Zime ove godine ka da nije ni bilo u Dobranjama, tu i tamo poneki ladniji dan, al većinom neobično toplo vrime, dnevne temperature oko 10 i više stupnjeva, idealno za ugodne šetnje dobranjskim poljem i šumskim putevima, uspon na okolna brda, uživanje u prekrasnim panoramama, obilazak starih staja, zaboravljenih i zaraslih bunara, sjećanje na trud naših predaka koji su sve to gradili i održavali u suradnji s prirodom.

Mirno prolazi ovo korizmeno vrime, uz križni put svake nedilje, ovaj tjedan Caritas provodi akciju “Tjedan solidarnosti i zajedništva s crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini”.

Zlatni suton – Sritna Nova

Dok ispraćamo staru godinu i dočekujemo Novu, gledamo puste skupocjene vatromete na istočnoj hemisferi. Auckland, Sydney, Tokio, Taipei… Spektakularni festivali svitla i zvuka.

I onda izađem u suton na balkon u Dobranjama te ugledam jedan od najlipših prirodnih festivala sunca, svitla i oblaka. Lipše od bilo kojeg vatrometa, zadnji ovogodišnji i to zlatni suton za oproštaj od ove godine.

Sritna Nova Godina dragi Dobranjčani, da se što češće viđamo u našem lipom selu.

Kapetan Krešo

Dobranjski čovik di god da je iša zna se je odlično prilagodit novostima i promjenama u načinu života te brzo naučit i savladat razne nove poslove i običaje karakteristične za područje na kojem se nalazi.

Hrvatska Televizija u svojoj emisiji “More” 20. listopada 2019. iz Vranjica donosi priču o Krešimiru Ćubeliću, sinu Jure i Ivane (Pajdini). Krešo ima 14 godina i zaljubljenik je u more i sve vezano za more, odavno je član sportsko-ribolovnog društva, odlično se snalazi sa brodovima, obnavlja ih, ribari…

Često bi naš čovik reka “Fali more, drž se kraja (i našeg kamena)”, al u ovom slučaju i Dobranje ima svog “morskog” predstavnika. Bravo za Krešu! Pogledajte priču iz HRT-ove emisije “More”.

Kraj lita

Lito je došlo kraju, posebno se to već sad ositi u Dobranjama navečer kad je značajno ladnije. Sad će počet jesenske radosti u obliku mastenja grožđa i pravljenja vina i rakije.

Inače, gotovi su završni radovi na cesti od Dobranja prema Tijarici, uređeni su prilazi i cestovni pojas, zaziđani pojedini zidovi te ocrtan kolnik.

Počinju ovogodišnji konzervatorski radovi na sklopu Vuletić, zaštićenom kulturnom dobru Republike Hrvatske. Skele su postavljene na zapadni zid bedema, kod Avlije, nastavit će se sa sanacijom zidova započetom prošle godine. Podsjetnik da je za ovu godinu osigurano 50 000 kuna od Ministarstva kulture.

Ove nedilje su nas u župnoj crkvi dočekale župne obavijesti na letku koji će se ubuduće tiskati i diliti vjernicima svake nedilje kao što će biti i na oglasnoj ploči. Uz obavijesti tu je i nediljno evanđelje, propovid, i još neka razmišljanja i citati.

Zanimljiva slika isprid jedne staje u Terci. Nema domaćina, nema gostiju, samo priroda kuca na vrata i lagano preuzima stvar u svoje ruke…

Prolitno (ne)vrime

Prvo malo o vrimenskim (ne)prilikama ovog prolića u Dobranjama. Svi koji su očistili svoje šporete i dimnjake misleći da je gotovo sa sezonom grijanje, privarili su se, jer je u zadnjih desetak dana uz obilne kiše dosta zaladilo za ovo doba godine, toliko da su se temperature spuštale blizu 0 uz jaki osjet ladnoće. Naravno, sve to je ostavilo traga na intradi, tako da je, posebice u polju, slana pobrstila cime kumpira. A izgleda da ovakvom vrimenu još nije kraj jer se i dalje očekuje nestabilno i prohladno vrime s kišom i vitrom.

I šta se radi u Dobranjama po ovakvom vrimenu? Uobičajeni prolitni radovi. Neki još podebljavaju zalihu drva za sljedeću godinu, u pauzama između kišnih razdoblja, ljudi na brzinu okopavaju i zagrću kumpire, sade se i druge kulture.

Posebno je zanimljiv proces navrćanja voćaka. Pa na primjer kažu da je drvo rašeljke odlično za navrćanje trišnje. Postupak je takav da se rascipi grana rašeljke i u rascip se stavi mala grančica trišnje, tzv. mladikovina (izdanak trišnje koji je narastao ovog prolića koji na sebi ima pokoji pup). Važno je da se mladikovina postavi u rascip točno uz rub da se kore dodiruju. Zatim se sve zamota trakom i zaštiti smjesom voska. Nakon par tjedana, ako je sve napravljeno kako triba, navrnuta trišnja propupa i prolista. Evo 2 slike koje prikazuju uspješan proces.

A za kišnih dana u proliće, jedna od lipih razbibriga je otić u spuže po dobranjskim brdima i guštat u lipoti i mirisima prekrasne prirode. Naravno, kad se donese ulov u selo onda je rasprava koliko je ko sakupio, pa i tu zna bit lovačkih priča, “ja skupio 150 komada; samo? ja najmanje 250!”

Radovi na cesti prema Tijarici su u punom jeku, raskopan je dio ceste od gomile kod Landekovca prema kapeli sv. Nikole.

Odgovor iz Čistoće Imotske krajine

Na naša pitanja vezana za promjene u načinu odlaganja otpada dobili smo odgovor iz Čistoće Imotske krajine:

“Prošle godine u 6 mjesecu uz račune za odvoz otpada svaki stanovnik dobio je izjavu u kojoj je precizno naveden način obračuna i prosječna procijenjena količina otpada koju svako domaćinstvo proizvede. U rubrici očitovanje korisnika svatko je imao mogućnost očitovati se o svemu sto se tiče sakupljanja otpada. Dugogodišnjim snimanjem stanja na terenu i mjerenjima sakupljenih količina otpada utvrđeno je koliko prosječno svako domaćinstvo proizvede istoga i temeljem takovih podataka vrši se obračun. Što se tiče dana odvoza otpada on je godinama isti a objavljen je na našoj web stranici kao i sve upute i pojašnjenje u vezi s gospodarenjem  otpadom. Sabirno mjesto je mjesto gdje se i do sada iznosio otpad. Povremeni korisnici dužni su svoje vreće podići u prostorijama Čistoće a stalni korisnici su dobili vreće na kućni prag.

U svim ostalim općinama Imotske krajine iz upotrebe su izbačeni spremnici za miješani komunalni otpad kako bismo putem zelenih otoka izdvojili i reciklirali sto vise otpada jer je to prije svega interes krajnjeg korisnika. Ukoliko ne smanjimo udio odloženog miješanog komunalnog otpada koje je naložio zakonodavac postoji mogućnost plaćanja velikih kazni koje bi opet opteretilo krajnjeg korisnika.

Ukoliko trebate dodatne zelene otoke morate se obratiti vašoj općini jer mi ne dijelimo kontejnere već ih samo praznimo.

Cilj ovih logiranih vreća jest taj da u nju odložite sto manje otpada a u zelene otoke sto vise. Apeliramo i molimo da kuhinjski otpad ne bacate u spremnike kao i lišće i granje već da to kompostirate. Molimo da papir i plastika kao i ostale vrste odvojenog otpada budu sto urednije odloženi. Sve ove upute imate na našoj web stranici a svaki put uz račun dobijete i edukativni letak.Ukoliko želite predavanje na ovu temu putem vaše općine možemo i to organizirati…

Da navedemo primjer Općinu Podbablje koja nikada nije imala kontejnere za miješani komunalni otpad već su isključivo odlagali u vrećama a najurednija je Općina po odlaganju. Dakle ako neko kućanstvo iz svog miješanog komunalnog otpada uredno na zelene otoke izdvoji papir, plastiku, staklo, tekstil i metal uz kompostiranje biorazgradivog otpada  u logiranu vreću neće ni imati što odložiti što i jest cilj. Vreće su čvrste i kad se napune potrebno ih je zavezati tako da ne očekujemo problem sa vjetrom, mačkama i psima.

Neka pitanja su i dalje ostala nerazjašnjena, no najvažnije je da ljudi znaju da će se nove vriće za mješani otpad ostavljati na istom mistu di su bili kontejneri koji se ovih dana uklanjaju. A vrime će pokazati oće li biti problema sa njihovim odlaganjem do trenutka odvoza.

Gospodarenje otpadom

Nedavno je na kućne adrese Dobranjčana stigla obavijest iz Čistoće Imotske krajine o promjenama o načinu sakupljanja otpada. U njoj piše sljedeće:

Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom definirane su smjernice za postizanje ciljeva kvalitetnijeg gospodarenja otpadom.

U tu svrhu od 01.03.2019. godine odlaganje komunalnog otpada vršiti će se u logiranim vrećama.

Čistoća Imotske krajine d.o.o. dostaviti će svakom korisniku (osim povremenih korisnika koji su dužni sami preuzeti svoje vreće u prostorijama Čistoće Imotske krajine d.o.o.) odgovarajaući broj vreća od 120l i 80l (ovisno o visini mjesečne naknade).

Logirane vreće ne upotrebljavati do 01.03.2019.

Postojeći spremnici (kontejneri) za miješani komunalni otpad biti će uklonjeni.
Zeleni otoci (papir, plastika, tekstil, staklo i metal) su raspoređeni na području svih mjesnih odbora, pa Vas i ovim putem molimo da odlažete navedeni iskoristivi otpad u odgovarajuće spremnike.

Dobivene logirane vreće dužni ste iznijeti na sabirno mjesto u dan odvoza.

Logirane vreće koje su Vam dostavljene, dostatne su za period od 1.(jednu) godinu.

Ovaj projekt je izraz volje općine Cista Provo i Čistoće Imotske krajine d.o.o.
Sve dodatne informacije možete dobiti na navedene kontakte iz dopisa.

Komentar:

Iako podržavamo i cijenimo nastojanja da se gospodarenje otpadom na našem području organizira na najbolji mogući način i na zadovoljstvo svih mještana, nekoliko stvari je ovdje, najblaže rečeno, nejasno kako će to bit provedivo u praksi.

1. Kako je određen broj logiranih vreća, po kojem izračunu na osnovu mjesečne naknade?

Navedeno je da će se postojeći kontejneri za mješani otpad ukloniti i da se neće zamjeniti nikakvim drugim kantama-spremnicima te da su mještani dužni vreće direktno iznositi u dan odvoza na sabirno mjesto.

2. Ovo je teško izvedivo. Prije svega, u ovoj obavijesti je trebalo navest koji je to dan odvoza jer mnogo je Dobranjčana koji samo povremeno borave u Dobranjama pa ni ne znaju taj podatak.

3. Prema ovome su ljudi dužni biti taj dan u mjestu da bi predali vreće što nema smisla. S druge strane pak, ako bi vreće iznijeli i ostavili ranije tko će osigurati da će vreće biti na tom mjestu kad dođe kamion za odvoz? Kako spriječiti da vjetar i druge vremenske nepogode, kao i psi i mačke ne raskidaju i razbacaju vreće prije nego se pokupe?

4. Kako i kada bi ljudi koji povremeno borave u Dobranjama, a takvih je mnogo, i to najviše vikendom, trebali iznijeti vreće za odvoz?

5. Koja su to sabirna mjesta, nije navedeno u dopisu.

6. Bilo bi dobro rasporediti još nekoliko zelenih otoka (trenutno postoje 3 u mjestu), s obzirom da je nekim ljudima dosta daleko nositi razvrstani otpad (veliki dio mještana je starije dobi pa ovo predstavlja realan problem).

Uzevši u obzir sve navedeno, mislimo da je potrebno osigurati kante za mješoviti komunalni otpad u koje će se odlagati logirane vreće i tako ih zaštititi do trenutka odvoza.

Također, vrlo malo je napravljeno u edukaciji ljudi iz naše Općine o svim ovim promjenama u gospodarenju otpadom s obzirom da je dosta stvari za nas relativno novo. Treba održavati predavanja i radionice, te konkretno objasniti ljudima na primjerima, koje su dobre stvari gospodarenja otpadom, ne samo vezano za očuvanje okoliša nego i financijske uštede za one koji pravilno odlažu otpad.

Sva ova pitanja i komentare smo u ime Kulturne udruge Dobranje proslijedili Čistoći Imotske krajine kao i našoj Općini u nadi da će se neke stvari pojasniti a neke nelogičnosti ispraviti.

Požar u polju, pa sutradan izgori kuća

U ovo vrime naši ljudi često pale travu na svojim njivama i livadama da se očiste prid proliće. No, ponekad se vatra otme kontroli pa nastanu problemi kao danas kad se zapalio veliki dio polja pa su morali intervenirati i vatrogasci. Izgleda da je situacija pod kontrolom.

Još jedno upozorenje svima da moraju biti vrlo oprezni kod ovakvih situacija jer vatra je vrlo opasna!!!

1. ožujka, dan poslije požara u polju, opet problemi sa vatrom u Dobranjama. U zaseoku Ćavari izgorio je dobar dio stare kuće Jakovljevih uz cestu koja vodi prema Tijarici. Morali su ponovo intervenirati vatrogasci DVD-a Lovreć kojima se ovim putem zahvaljujemo na brzoj reakciji. Također je bila i policija koja je napravila uviđaj.  Ne ponovilo se!