Osmrtnica – Mara Ćubelić (Kegljuša)

Dana 10. studenog 2017. napustila nas je

Mara Ćubelić (Kegljuša) ud. Ante

Mara Ćubelić (Kegljuša) ud. Ante

1925. - 2017.

Sprovod će biti u nedilju 12. studenog u 14.00 sati na mjesnom groblju u Dobranjama.

Pokoj vični daruj joj Gospodine i svitlost vična svitlila njoj. Počivala u miru Božjem.

Osmrtnica – Angela Zdilar rođ. Ćubelić

Dana 03. studenog 2017. napustila nas je

Angela Zdilar (rođ. Ćubelić) kći Ivana

Angela Zdilar (rođ. Ćubelić) kći Ivana

1988. - 2017.

Sprovod će biti u nedilju 05. studenog u 15.00 sati na gradskom groblju Gospe od Anđela u Imotskom.

Pokoj vični daruj joj Gospodine i svitlost vična svitlila njoj. Počivala u miru Božjem.

Osmrtnica – č.s. Mara Vujević

Dana 2. studenog 2017. napustila nas je

časna sestra Mara Vujević

1930. - 2017.

Sprovod će biti u subotu 4. studenog u 14.00 sati na mjesnom groblju u Dobranjama.

Pokoj vični daruj joj Gospodine i svitlost vična svitlila njoj. Počivala u miru Božjem.

Proslavljen blagdan Svih Svetih

Kao i prošle godine, na blagdan Svih Svetih dočekao nas je prekrasan sunčan dan na Dobranjama. Dobranjčani su počeli već od prošlog vikenda hrliti u svoje rodno misto, posititi grobove svojih najmilijih, ukrašavati ih cvićem i svićama, te moliti za njihove duše.

Ne triba posebno naglašavati da je na samoj misi koju je predvodio don Dane uz koncelebraciju don Bože Ćubelića, bila puna crkva i kor, te velik broj ljudi isprid crkve. To je jedna od onih misa kad gotovo da ima više ljudi koje ne poznaješ ili ih ritko viđaš u odnosu na one koji su češće tu. Nakon mise održano je zajedničko odrišenje kod spomenika hrvatskim mučenicima u groblju.

Turnir veterana u Linzu

Nakon prekrasnog gostovanja dobranjskih veterana u Busovači, uslidilo je još jedno, ovog puta europsko gostovanje u Linzu u Austriji.

Već 8 godina se održava nogometni Turnir Veterana gradova prijatelja Linz, Uskoplje, Knin i Zagreb, uz minjanje domaćinstava svake godine. Ove godine su veterani Dobranja pozvani kao počasni gosti na turnir koji se održao 21. listopada u Linzu.

I tako je ekipa Dobranjčana krenila već u petak 20. listopada u Zagreb di su nas dočekali naši zagrebački prijatelji i zagrebački Dobranjčani te nas ugostili u župi sv. Antuna Padovanskog u Sesvetskim Selima uz nezaobilaznu kotlovinu, pismu i glazbu uživo.

Sljedećeg dana čekao nas je dug put prema Linzu. Stigli smo tamo u popodnevnim satima. Na tradicionalnom turniru sudjelovalo je 8 ekipa: 2 ekipe iz Zagreba, 2 ekipa domaćina Kumova iz Linza, 2 ekipe iz Uskoplja, te ekipe Knina i Dobranja. Ekipe su bile podiljene u 2 grupe. Naša ekipa je u grupi odigrala nerješeno protiv ekipe iz Zagreba 1:1, zatim pobjedila ekipu Krupe iz Uskoplja 2:1, te nerješeno protiv domaćina Kumova iz Linza 2:2. U grupi smo završili 2. te smo u završnici igrali za treće misto protiv ekipe Sportivo iz Zagreba te izgubili 2:1 i na kraju završili na 4. mistu. Pobjednici turnira su domaćini Kumovi Linz. Svim sudionicima smo poklonili naše jubilarne zastavice za 10. godišnjicu Udruge.

Za Dobranje su nastupili: Mirko Lerotić (Katarić), Josip Ćubelić (Tokušić), Ante Ćubelić (Tokušić), Dalibor Vuletić (Šestan), Ante Ćubelić (Lauškić), don Alojzije Ćubelić, Tomislav Milardović (Darin), Krešimir Ćubelić (Pepičin), Tomislav Lerotić (Šarić), Ante Ćubelić (Radulov) i izbornik Mijo Ćubelić (Lauškić), te navijači/pomoćni treneri Ivan Ćubelić (Kaćunov) i Anđelko Lerotić (Banin).

Nakon turnira uslidila je zajednička večera i druženje svih ekipa i domaćina u hrvatskom domu. Tamo su podiljene nagrade najboljima na turniru, te zahvalnice svim ekipama. Također, gostujuće ekipe su darovale domaćina. U ime Kulturne udruge Dobranje zahvalnicu su primili Dalibor Vuletić i don Alojzije Ćubelić, te se zahvalili domaćinima na pozivu te organizaciji turnira. Zajednička večer protekla je u odličnoj atmosferi uz glazbu, pismu, ples, iće i piće. Nezaboravno iskustvo!

Naše gostovanje u Linzu završili smo nediljnom misom na hrvatskom jeziku u prepunoj crkvi sv. Kvirina koja je odma u blizini hrvatskog doma.

Po povratku u Zagreb naša ekipa je bila gost u domu đakona Miljenka i Ksenije Bošnjak koji su vrlo angažirani u organizaciji i vođenju obiteljske zajednice u svojoj župi, a inače, već nekoliko godina su naši dragi gosti na proslavi Dana domovinske zahvalnosti u Dobranjama. Uistinu smo se osjećali počašćeno i dobrodošlo.

Na kraju, puno je ljudi kojima tribamo zahvaliti na ovim prekrasnim događajima. Fala našem don Alojziju na inicijativi za naše gostovanje te Slavenu, Nikoli, Miljenku, Kseniji i ostalim zagrebačkim prijateljima koji su se potrudili da nam osiguraju ugodan boravak i putovanje.

Posebna zahvala domaćinima turnira u Linzu, Kumovima koji su nas primili kao svoje, osigurali nam prekrasan boravak, fantastičnu atmosferu na samom turniru i na večernjem druženju. Lipo je bilo vidit kako se naši ljudi u tuđini organiziraju, druže i vesele, kako njeguju i čuvaju svoje običaje, kulturu i baštinu. Svaka im čast na tome!

Fala i našoj Općini Cista Provo te našem Marku Milardoviću i PZC-u Split na financijskoj pomoći za organizaciju i troškove našeg putovanja.

A valja se posjetit da smo na našem putovanju prošlu nedilju 22. listopada proslavili i 10 godina postojanja Kulturne udruge Dobranje. Dosta toga se desilo u zadnjih 10 godina, dobrih inicijativa, organizacija i događanja. No, dojma sam kako možemo i moramo puno bolje i više učinit za svoje selo, uključit se više u rad Udruge kroz prijedloge, potporu i akcije da što više Dobranjčana ne zaboravi svoje misto, da ga češće posjećuje i bar na trenutke ga oživi.

Početak listopada

Iako ovih dana naša nogometna reprezentacija prolazi jedno od najlošijih razdoblja, za nas je zanimljiva jedna poveznica s Dobranjama: Na ovom reprezentativnom okupljanju se prvi put našao Antonio Milić, bivši igrač Hajduka koji sad igra u Oostende-u u Belgiji, čija je majka iz Dobranja, Marija rođ. Milardović (Ćupinova). Sritno!

Završeni su ovogodišnji radovi na uređenju dila šumskih puteva u Gaju. Prošireni su i tamponirani putevi od Nove lokve do glavnog puta kroz Gaj (tzv. Napoleonove ceste), zatim dio tog puta do skretanja prema Zidinama, te dio od skretanja do Šestanovih staja u Zidinama.

U Cisti Provo je osvanuo jumbo plakat “vjetromafija.hr” umjetnika Borisa Šituma koji govori više od tisuću riči!

A jučer se na Pagu uslid olujne bure srušila jedna vjetrenjača. Dokle su letili dijelovi propelera ko zna. Oće li se otkrit u istrazi? U svakom slučaju, još jedna slika koja govori tisuću riči!
https://www.24sata.hr/news/srusila-se-vjetrenjaca-na-pagu-olujna-bura-slomila-propeler-543089

http://vijesti.hrt.hr/409061/pala-vjetroelektrana-pedeset-metara-celika-zguzvano-poput-papira

Posjet Busovači

Dugo traje naše prijateljstvo sa prijateljima iz Busovače koji su nas već nekoliko puta posjetili u Dobranjama. Nakon mnogo poziva da uzvratimo posjet, dogovor je pao ovog rujna, te su veterani Dobranja proveli prošli vikend u gostima u Busovači. Domaćini su nas srdačno dočekali, osigurali nam smještaj, hranu, piće, tako da nam nije falilo niti tičjeg mlika.

U Busovaču smo stigli u subotu 23. rujna u popodnevnim satima i odma nas je čekala prijateljska nogometna utakmica sa veteranima NK Busovača. Naravno nakon zdravice (rakije kruškovače) dobrodošlice. Naša prva međunarodna utakmica! Zaigralo se na pola velikog terena, vrlo zanimljiva i borbena utakmica, di su domaćini 2 puta vodili 2:0 i 4:2 ali smo se mi uporno vraćali i izjednačavali, tako da je na kraju završilo miroljubivih 4:4. Bod u gostima ko kuća, a kažu, malo ih je koji su iz Busovače odnili bodove (i ostali u jednom komadu).

Nakon utakmice uslidila je zajednička večera i prijateljsko druženje koje je proteklo u fantastičnoj atmosferi. U ime Kulturne udruge Dobranje domaćinima su se zahvalili Alojzije Ćubelić i Dalibor Vuletić, uručivši im prigodne darove i zaželivši im da i dalje ostanu vjerni svome Bogu i narodu, te da očuvaju svoje zajedništvo kao glavnu snagu koja im je omogućila opstanak na ovim prostorima.

U ime domaćina dobrodošlicu su nam izrazili Jozan Laštro, predsjednik Sportskog saveza Općine Busovača, Josip Mravak, predsjednik Općinskog vijeća Busovače, te Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH.

U međusobnim razgovorima smo upoznati o događajima iz bliske prošlosti, posebno vezanima za opstojnost našeg naroda na ovom području u vrime rata i nakon njega, o problemima i izazovima s kojima se svakodnevno nose. Ali nadasve, vladala je super atmosfera, puno pisme i humora.

U nedilju ujutro, 24. rujna smo položili vijenac i pomolili se na Središnjem spomen-obilježju poginulim braniteljima i civilima u Busovači. Tamo piše:

“Nitko nam nije poklonio opstanak
nego smo ga izborili sami
kroz svu golgotu i patnju
hrvatskog naroda Središnje Bosne
za opstojnost i obranu svoga doma
i dostojanstvo imena hrvatskog čovjeka”

Nakon toga smo posjetili prekrasno svetište Jakova Markijskog u Deževicama u Općini Kreševo gdje smo su sudjelovali na svetoj misi mlade nedilje kojom se obilježavala 21. obljetnica povratka prvih mještana u Deževice koji su za vrime rata bili protjerani od vojske Armije BiH. Poslije mise, kratko smo posjetili crkvu Gospe Snježne u Deževicama i Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici.

Na kraju još jedno veliko FALA Jozanu, Nikici, Beri (Busovačko-Dobranjskom golmanu) i svim ostalim prijateljima iz Busovače koji su nas, uistinu lipo i srdačno ugostili. Bila nam je čast biti Vašim gostima! Do sljedećeg druženja…

Evo izvještaja i sa web stranica Busovače:

Susret veterana HNK “Dobranje” iz RH i NK “Busovača”

Kraj lita

Nekoliko vijesti za kraj lita:

16.rujna 2017. u crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu su se vjenčali Ivana Ćubelić kći Ivana i Vinke (Tokušić) i Ivor Bodrožić. Čestitke mladencima!!!

U Cisti Velikoj je održana sv. misa za početak nove školske i vjeronaučne godine.

Nastavljaju se radovi na dobranjskom novom groblju.

Nakon stanke, nastavljaju se i radovi na uređenju šumskih puteva u Gaju.

Teror vjetroelektrane Lukovac

Dok se izgradnja vjetroelektrane Lukovac odvija velikom brzinom, te je već postavljen veliki broj vjetroagregata koji uživo izgledaju zastrašujuće, ovdje želimo još jednom argumentirano ukazati kako ovaj projekt krši nekoliko zakona Republike Hrvatske, te kako sve odgovorne državne institucije i investitor ignoriraju argumente, prava i želje lokalne zajednice.

Popis zakona koji se krše uz obrazloženja:

1a. ZAKON O ZAŠTITI OD BUKE (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16)

Članak 2.

2. Štetni učinci su učinci štetni za ljudsko zdravlje i okoliš,

3. Buka štetna po zdravlje ljudi jest svaki zvuk koji prekoračuje propisane najviše dopuštene razine s obzirom na vrstu izvora buke, mjesto i vrijeme nastanka,

4. Smetanje bukom jest stupanj smetnje stanovništva uzrokovane bukom okoliša, određene na temelju rezultata dobivenih terenskim ispitivanjem,

1b. PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE U SREDINI U KOJOJ LJUDI RADE I BORAVE (NN 145/2004)

Članak 3

Rezidualna buka jest ukupna buka prisutna na nekom mjestu prije nego što je došlo do bilo kakve promjene u postojećoj situaciji.

Članak 6

Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke niža od dopuštene razine prema Tablici 1. članka 5. ovoga Pravilnika, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih izgra­đenih, rekonstruiranih ili adaptiranih građevina sa pripadnim izvorima buke ne smije povećati postojeće razine buke za više od 1 dB(A).

Obrazloženje:

15.07.2010. godine tvrtka ovlaštena za mjerenje buke Alfa Atest d.o.o. izvršila je mjerenja razine rezidualne buke na 4 mjesta (Dobranje, Svib i Cista Velika) koja su najugroženija i najbliža vjetroelektrani Lukovac. Iz priloženog Izvještaja o mjerenju buke, je vidljivo da je rezidualna razina buke na ovom području od 23-25 dB. Ova razina rezidualne buke je mnogo niža od dopuštene razine prema Tablici 1. članka 5. ovoga Pravilnika. 

Iz proračuna buke za pojedine vjetroagregata u Studiji utjecaja na okoliš vidljivo je da najbučnije od njih imaju razinu buke od 40-43 dB što je prekoračenje za više od 15 dB u odnosu na rezidualnu razinu buke.

Dakle, izgradnjom vjetroelektrane na ovom području krši se Zakon o zaštiti od buke, posebno kroz Članak 6 Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

2. ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA (NN 110/2007)

Članak 2

(3) Zahvatima u okoliš smije se utjecati na kakvoću življenja, zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet u okvirima održivog razvitka.

Članak 3

21. Održivi razvitak je gospodarski i socijalni razvitak društva koji u zadovoljavanju potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, biološke raznolikosti i krajobraza

Članak 6

(1) Ciljevi zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak jesu:

– zaštita života i zdravlja ljudi,

– zaštita biljnog i životinjskog svijeta, biološke i krajobrazne raznolikosti te očuvanje ekološke stabilnosti

Članak 9 – Načelo predostrožnosti

(6) Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete za zdravlje ljudi i okoliš, ne smije se odlagati poduzimanje nužnih zaštitnih mjera, pa ni u slučaju kada ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istražena.

(7) Odustat će se, odnosno neće se djelovati, obavljati djelatnost i/ili obaviti zahvat, koji imaju znanstveno dokazanu ili pretpostavljenu vjerojatnost štetnog i trajno štetnog utjecaja na okoliš a osobito na sastavnice okoliša – biološku raznolikost i krajobraz.

Obrazloženje:

S obzirom na već opisanu ugroženost zdravlja i normalnog života mještana nedopuštenom razinom buke, te drugim potencijalnim problemima opisanim u Primjedbama na Studiju utjecaja na okoliš poput Efekta zasjenjivanja ili treperenja sjene, opasnosti od nesreća vjetreagregata, te negativnog utjecaja na faunu jasno je da bi izgradnja vjetroelektrane na ovom području kršila Članak 9 (Načelo predostrožnosti) Zakona o zaštiti okoliša.

3. ZAKON O GRADNJI (NN 153/13)

Članak 13

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da buka koju zamjećuju korisnici ili osobe koje se nalaze u blizini ostaje na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovu zdravlju i koja im omogućuje spavanje, odmor i rad u zadovoljavajućim uvjetima.

Obrazloženje:

S obzirom na prije navedenu ugroženost zdravlja i normalnog života mještana nedopuštenom razinom buke, jasno je da izgradnja vjetroelektrane na ovom području krši Članak 13 Zakona o gradnji.

4. ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU (NN 153/2013)

Članak 141

  1. Stranka u postupku lokacijske dozvole je podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje lokacijska dozvola.

Članak 149

(1) U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole pribavljaju se samo oni posebni uvjeti na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja.

  1. U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole primjenjuje se članak 141. stavak 1. ovoga Zakona samo ako se izmjene i/ili dopune odnose na vanjsku veličinu građevine, veličinu i oblik građevne čestice ili smještaj građevine na građevnoj čestici.

Obrazloženje:

Posljednje u nizu kršenja zakona je sljedeće: Prije nekoliko mjeseci Ministarstvo graditeljstva je donijelo izmjenu i dopunu lokacijske dozvole za ovaj projekt. Naime, u originalnoj lokacijskoj dozvoli jedan od pristupnih puteva ide preko Jasenka i to preko čestice koja je 1/1 u privatnom vlasništvu. Vlasnik parcele nije nikako bio uključen u upravni postupak niti obavješten o projektu u vrijeme dobijanja lokacijske i građevinske dozvole. Propust investitora? Možda da, a možda i ne s obzirom na njihovo bahato ponašanje svih ovih godina u stilu “ne može nam nitko ništa”. Kad su naknadno zaključili da bi taj pristupni put mogao biti problem, zatražili su izmjene i dopune lokacijske dozvole, tobože razdvajajući projekt u dodatne faze, gdje je zadnja faza vezana za taj pristupni put. Po svemu sudeći ta zadnja faza neće se nikad niti izvršiti.

E sad, pitanje za milijun kuna: Kako je moguće dobiti lokacijsku i građevinsku dozvolu za projekt koji zadire u privatno vlasništvo? 

Originalna lokacijska dozvola, kao i nedavna izmjena i dopuna lokacijske dozvole nije donesena u skladu s važećom procedurom za izmjenu lokacijske dozvole propisano čl. 149. st. 2. Zakona o prostornom uređenju, a u svezi s čl. 141. st 1. istog zakona.

Naime, stranka u postupku izdavanja tj. izmjene lokacijske dozvole jest vlasnik nekretnine, odnosno nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini za koju se izdaje lokacijska dozvola, te je vlasnik privatne čestice preko koje je planirana izgradnja pristupnog puta, morao biti uključen u upravni postupak, što ovdje nije bio slučaj. Štoviše, vlasnik čestice nije bio uključen u postupak ni kad je donošena originalna lokacijska dozvola 24. svibnja 2012. godine. Čak je bez vlasnikovog znanja djelomično započeta gradnja na njegovoj čestici. Ovime su ignorirana sva zakonom zagarantirana prava vlasnika predmetne čestice te je došlo do povrede privatnog vlasništva.

Pa ljudi moji, jel ovo moguće!? Može li se u našoj državi naći netko ko će zaustavit ovakvu samovolju, kazniti odgovorne za kršenje zakona, zaštititi malog čovika i njegovo pravo na normalan život?

Jedno je sigurno, mi ne odustajemo! Borit ćemo se svim dozvoljenim sredstvima protiv ovog nametnutog i štetnog projekta. Postoje i institucije van Hrvatske. U nadi da će doć vrime kad političko zaleđe više neće moći štititi ovakvo ponašanje.