Predstavljena knjiga “Markovića jama”, održana misa

U sridu navečer, 28. svibnja u Trilju je predstavljena knjiga “Markovića jama – partizanski zločin u Aržanu i Podima 1944.” kojom autor mr. Ivan Kozlica razotkriva zločin kojega su partizani počinili prije 70 godina nad zarobljenim domobranima i civilima. Knjiga je predstavljena u okviru obilježavanja 70. godišnjice tog strašnog zločina, koju je organizirao Grad Trilj u suradnji s Hrvatskim centrom za ratne žrtve, a pod pokroviteljstvom Županije Splitsko-Dalmatinske i župana Zlatka Ževrnje.

Dvoranu triljskog gradskog kina do posljednjeg su mista ispunili rodbina žrtava, ponajviše sa šireg imotskog, ljubuškog i posuškog područja, predstavnici Splitsko-Dalmatinske županije i čelnici brojnih gradova i općina, veliki broj svećenika i časnih sestara, mještani cetinskog kraja i drugi. Predstavljanje je počelo prikazivanjem filma autora Marka Kalajžića snimljenog 23. rujna 1990. godine kojim je dokumentiran prvi ulazak u Markovića jamu. Nakon toga s prigodnom pjesmom nastupio je župni zbor župe Svetog Ivana Krstitelja iz Graba.

Prvi predstavljač knjige bio je prof. Tomislav Đonlić koji je svoje izlaganje počeo citatom rečenice Ante Jurjevića Baje izgovorene u Dubrovniku 1944. godine: “Bilo kako bilo, ubiti ih se mora”. Kroz tu rečenicu oslikavala se politika komunističke partije. U nastavku je Đonlić detaljno govorio o sadržaju knjige u kojoj Kozlica piše o bitci u Aržanu poslije koje se zarobljeni domobrani i civili od strane partizana vode na križni put te likvidiraju, njih 138 od kojih su 102 posmrtna ostatka eshumirana iz Markovića jame na Podima. Taj zločin, kazao je Đonlić, komunisti su se silno trudili prekriti.

Uz Hrvatski centar za ratne žrtve, sunakladnik ove knjige je KD Trilj na čijem je čelu dr. sc. don Josip Dukić koji je istaknuo kako treba zahvaliti mr. Kozlici jer na svjetlo dana izlazi još jedna od brojnih, dugo skrivanih istina o komunističko-partizanskim zločinima. Don Josip Dukić je kazao da još nije napravljen popis žrtava 2. svjetskog rata s područja Splitsko-makarske nadbiskupije. Pritom je naveo primjer komunističkog krivotvorenja. Jedan stanovnik sela Košute poginuo je u savezničkom bombardiranju crkve u Kaštel Sućurcu. Njegovo ime se, međutim, našlo na popisu žrtava fašističkog terora u Jasenovcu. Dukić je nazočnima skrenuo pozornost na fotografiju Markovića jame na naslovnici knjige koja ima oblik granica Jugoslavije i kazao da je to snažna simbolika.

Velikim pljeskom dočekan je gospićko-senjski biskup mons. Mile Bogović, predsjednik Komisije HBK i biskupske konferencije BiH za hrvatski martirologij, koji je kazao kako smo dugo živjeli u sustavu koji dijelu ljudi nije priznavao da su ljudi. Taj sustav je prestao, ali, dodao je, nije nestao. Bogović je u svom govoru naglasio kako se on temom istraživanja stratišta i žrtava bavi i iz osobnog razloga, jer kako je istaknuo, još nije pronašao jamu u koju je bačen njegov otac. Biskup Bogović podsjetio je kako je do sada otkriveno preko 1.800 jama u koje su partizani bacali žrtve, napominjući kako broj jama zasigurno prelazi i dvi tisuće. Ono što je gurano u zaborav, što je trebalo zbrisati i memorije, ponovno je ušlo u memoriju hrvatskog naroda.

U svom kratkom obraćanju, autor mr. sc Ivan Kozlica govorio je o tijeku prikupljanja građe za ovu knjigu, kako je istraživao događaje od Aržana do Poda, zahvalivši se svima koji su na bilo koji način pomogli da se iz jame eshumiraju posmrtni ostaci žrtava i da se zahvaljujući don Lovri Žuljeviću, Petru Tomašu, don Ivanu Ćubeliću i drugim Dobranjčanima sahrane u jednu zajedničku grobnicu na Dobranjama, gdje se svakog uskrsnog ponedjeljka služi misa zadušnica.

Inače, svi govornici su nekoliko puta spominjali hrabrost i volju mještana Dobranja i našem bivšeg župnika koji su sve učinili da se jama istraži, da se posmrtni ostaci sahrane onako kako je dostojno čovika. U samoj knjizi je navedeno 138 osoba za koje postoje podaci da su ubijeni u Aržanu i Podima krajem svibnja i početkom lipnja 1944. godine.

A u petak 30. svibnja misnim slavljem, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća je kod Markovića jame na Podima obilježena 70. obljetnica partizanskog zločina nad pripadnicima hrvatskih oružanih snaga i civila. Svečano misno slavlje predvodio je fra Luka Livaja, uz koncelebraciju dekana Cetinskog dekanata i župnika Trilja don Stipe Ljubasa, župnika Graba fra Duška Botice i još pet svećenika. Misno slavlje svojim nastupom uveličao je crkveni zbor grabske župe pod vodstvom č.s. Vedrane Ivišić.

Misnom slavlju nazočila je rodbina žrtava s područja cetinskog i imotskog kraja, Bosne i Hercegovine, poljičkog kraja te ostali građani sa šireg triljskog područja. Svetoj misi i komemoraciji nazočila su i brojna izaslanstva – Županije Splitsko-dalmatinske i jedinica lokalne samuprave s područja Hrvatske i BiH, među kojima su bili župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja, s dožupanima Lukom Brčićem i Antom Šošićem, zatim gradonačelnik Trilja Ivan Šipić sa svojim suradnicima, te izaslanstva Grada Sinja, općina Otok, Ciste Provo, Tomislavgrada, Posušja, Gruda i Ljubuškog, kao i članovi Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Vice Vukojević, Gordana Turić, Bože Vukušić, Anđelko Mijatović i Marko Kalajžić, kao i mještani Gata koji su preživjeli četnički pohod 1943. godine. Iz Dobranja je prisustvovalo 20-tak ljudi.

Prije početka misnog slavlja nazočne je pozdravio župnik Graba fra Duško Botica. Predvodnik misnog slavlja fra Luka Livaja u svojoj propovijedi istaknuo je kako su ljudi u Markovića jami ubijeni na najzvjerskiji način od strane pripadnika partizanskih jedinica: “Ubijeni su samo zato jer su Hrvati, jer su ljubili svoju jedinu domovinu, druge nisu imali. Ovo je mjesto tada postalo mjesto smrti, mjesto zaustavljenih života, srušenih zemaljskih nadanja i snova. Ova će jama, kao i mnoge druge diljem Hrvatske i druga stratišta hrvatskog naroda, na samo nama poznat način trajno šaptati riječi koje su nad njima i izrečene i molitve koje su u njima moljene… Partizani i komunisti krili su svoje zločine koje su učinili pod Titovim vodstvom, jer je on mrzio hrvatski narod.”

Nakon svete mise zadušnice, u svom kratkom obraćanju gradonačelnik Trilja Ivan Šipić izrazio je zadovoljstvo što je otkrivena istina Markovića jame i što su žrtve otete zaboravu, te je zahvalio svima koji su tome pridonijeli. Župan Zlatko Ževrnja kazao je da je Markovića jama još jedna postaja hrvatskog križnog puta. Pred okupljenim mnoštvom Ževrnja je izrazio žaljenje što Hrvatski sabor nije htio prihvatiti pokroviteljstvo nad ovom komemoracijom, kao ni nad komemoracijom za žrtve stradanja podkamešničkih sela. “Treba dostojanstveno obilježiti sve grobove, sva grobišta. Treba na dostojanstven način označiti mjesta njihovog stradanja, odati im jedno ljudsko, istinsko poštovanje, bez obzira s koje strane su stradali i u kojim postrojbama, jesu li to vojnici ili civili. Prošlo je 70 godina od ovog strašnog zločina, a naša je zadaća istražiti istinu svih zločina i tako zatvoriti ovu bolnu stranicu naše povjesti, kako bismo čistiji mogli krenuti u budućnost. S ovog mjesta šaljemo poruku svima u Hrvatskoj, hrvatskoj vlasti i povjesničarima da prionemo istraživanju svih žrtava II. svjetskog rata”, istaknuo je Ževrnja, podsjećajući kako je Dugopolje na jednom mjestu obilježilo sve žrtve, neovisno u kojoj su vojsci stradali. U nastavku komemoracije izaslanstva Županije, općina i gradova te rodbina žrtava na Markovića jamu položili su vijence i zapalili svijeće, uz hrvatski mirozov kojeg je na trubi izveo član gradske glazbe Sinj Mladen Poljak. U prigodnom dijelu programa nastupila je Klapa ‘Sveti Luka’ iz Otoka.

Pristup Markovića jami je vidno poravljen, postavljen je putokaz, prosičena šuma do same jame, a prostor oko jame očišćen i ograđen.

Pomoć Slavoniji

Akcija pomoći poplavljenim područjima u Slavoniji i u našoj Općini je iz ljudi izvukla ono najbolje. Solidarnost, suosjećanje, prikupljanje pomoći bez razmišljanja. Pomoć je prikupljana u prostorijama Općine i školama u Cisti Velikoj, Svibu i Aržanu. Poslana su 3 puna kombija. Mnogi pomažu i direktnim uplatama na račune Caritasa i Crvenog Križa. Nastavimo i dalje prikupljati ono šta je u ovim danima najpotribnije, prostorije Općine su svakim radnim danom otvorene i tamo možete predati pomoć.

Od početka ovog tjedna zatvorena je cesta Cista Velika – Dobranje zbog intenziviranja radova na uklanjanju starog asfaltnog sloja kao i izgradnji potpornih zidova na ostatku dionice koja se rekonstruira. Nisam siguran oće li cesta bar djelomično biti prohodna u kasnim popodnevnim satima, u svakom slučaju, pripremite se na moguće obilaske.

Večeras je u Trilju, na 70. obljetnicu strašnog pokolja hrvatskih vojnika od strane partizana, predstavljena knjiga mr.sc. Ivana Kozlice koja se zove Markovića jama, po jami na Podima (Grab) u koju su ubačeni hrvatski vojnici. O samom događaju i knjizi izvještavam za koji dan. A u petak, 30. svibnja u 17.00 sati služit će se misa zadušnica za hrvatske vojnike i to na prostoru kod Markovića jame. Misu će predvoditi fra Luka Livaja. Poziv svima koji mogu doć.

Rezultati glasovanja za EU parlament

U Dobranjama je na izborima za Europski Parlament glasovalo 73 birača od 147 upisanih što iznosi 49,65%. Evo rezultata:

  • HDZ, HSS, HSP AS, BUZ, ZDS, HDS – 58 glasova (79,4%)
  • Hrvatski Laburisti – 5 glasova (6,8%)
  • Pokret za modernu Hrvatsku – 3 glasa (4,1%)
  • Savez za Hrvatsku (HDSSB, ABH, A-HSS, Hrast, HSP, OS, ZZH) – 2 glasa (2,7%)
  • Nacionalni Forum, HSLS, PGS, RI – 2 glasa (2,7%)
  • Piratska Stranka – 1 glas (1,3%)
  • Zeleni HR, AMD, ZS – 1 glas (1,3%)
  • Nevažeći – 1 (1,3%)

U našoj općini je također koalicija HDZ, HSS, HSP AS, BUZ, ZDS, HDS odnila uvjerljivu pobjedu sa 78,24% a drugi je bio Savez za Hrvatsku sa 13,33%. Svi ostali su dobili oko 1% ili manje.

Čeka u Gaju

Da naši lovci ne miruju i kad nije klasičan lovni period svjedoči izgrađena čeka u donjem Gaju. A sa te čeke je prije nekoliko dana Stipe Božina ulovio vepra od stotinjak kila.

U nedilju 25. svibnja se održavaju izbori za Europski Parlament. Kod nas će glasovanje biti u školi.

Apel za pomoć

Ovih dana svjedoci smo strašnih poplava na području Slavonije. Naša Općina u suradnji sa Crvenim Križom Imotski organizira prikupljanje pomoći za ugrožene. Poziv svim Dobranjčanima da pomognu koliko god mogu.

Proslavljen blagdan sv. Ive

Blagdan sv. Ivana Nepomuka svečano je proslavljen u Dobranjama misom kod kapelice koju je predvodio don Ivan Ćubelić uz koncelebraciju don Damira Vuletića i don Dane, a prisustvovalo je oko 70-tak vjernika. Iako blagdan sv. Ive obično dočekujemo u kratkim rukavima uz toplo vrime, ove godine je bilo dosta ladno u laganu kišicu, ali to nije pokvarilo ovo misno slavlje.

Don Ivan je u svojoj propovidi naveo kako je žarko želio doći i predvoditi misu na ovaj blagdan prisjećajući se svog djetinstva kad je dolazio na proslave, kako je svećenik koji je govorio misu, mnoštvu svita i hodočasnika propovidao sa stolice da ga bolje vide i čuju, kako je ovaj blagdan bio vrlo poznat u okolici i šire te da je dolazilo mnogo hodočasnika, kako je taj dan bio veliki dernek i šetalo se kroz Ćavare po cili dan.

Također, ispričao je nekoliko povjesnih činjenica o dobranjskim popima glagoljašima koji su izgradili i čuvali ovu kapelicu, počevši od don Šimuna Vuletića koji je svojim rukama izgradio kapelicu (u to vrime je bio zakon da se na jednom oltaru može reći samo jedna misa dnevno pa su se neki svećenici odlučivali graditi svoje kapelicu u kojima bi mogli govoriti misu), preko don Vicka Ćubelića, don Andrije Ćubelića koji je najduže bio župnik (52. godine), don Šimuna Milardovića (1750.), don Josipa Ćubelića, Križana Lerotića (1770.), don Pavla Ćubelića (1780.) i don Marka Vuletića (1784.) koji je naslijedio kapelicu. Svi oni su bili vrlo vridni i učeni ljudi te su ostavili veliki trag u povijesti našeg mista.

Don Ivan je naveo zanimljivost kako je tada tih 8 popa glagoljaša postalo svećenicima u kratkom razdoblju od 40- tak godina te povukao paralelu na današnje dane kad također imamo 8 svećenika iz Dobranja u, također, kratkom razdoblju od nekih 40-tak godina. A između je ostala rupa od otprilike 200 godina kad Dobranje nije dalo ni jednoga svećenika.

S obzirom na vridnost baštine koju su nam ostavili popi glagoljaši, svaka priča, svaki zapis, svaka knjiga i spomen tog razdoblja su vrlo važni za nas. Tako je don Ivan prije dosta godina uzeo nekoliko starih knjiga iz tog vrimena koje su bile u vrlo lošem stanju i sačuvao ih od propadanja. Jedna od njih je restaurirana i sad je u vrlo dobrom stanju. Radi se o knjigi “Pisctole i Evangelja” (Pištule i Evanđelja) iz 1773. godine. Na jednoj od slika u možete viditi u kako lošem stanju je bila ta knjiga, a također možete viditi kako izgleda sada. Uz ovu knjigu, tu su još i 2 ista molitvenika iz 1741. godine te još 2 stare knjige pisane na glagoljici. Na nama je sad da u dogovoru sa strukom konzervatorskog odjela Imotski odredimo najbolje misto za čuvanje ovih vridnih knjiga.

U drugom dilu svoje propovidi don Ivan je pričao o životopisu sv. Ivana Nepomuka, o njegovom čuvanju ispovidne tajne, te o njegovoj vjernosti katoličkoj crkvi zbog čega je vjerojatno ubijen jer je odbio zahtjev češkog kralja da katolička crkva tog kraja bude odgovorna kralju. Tribamo nastojati biti sve sličniji sv. Ivi u svojoj vjernosti našoj crkvi i služenju istini, tribamo imati više povjerenja jedni u druge, nastojati razumiti osjećaje i stanja duha naših bližnjih, jer ako nastojimo slušati i razumiti onda smo sposobni i oprostiti jedni drugima. Na kraju je don Ivan još jednom napomenuo tu vezu 8 glagoljaša – 8 sadašnjih svećenika iz Dobranja, te zaželio da se sadašnjih 8 svećenika sljedeće godine, zajedno sa mnoštvom Dobranjčana nađu na blagdan sv. Ive kod kapelice i time na jednoj većoj razini dostojno obilježimo 225 godina postojanja kapelice i zahvalimo se Bogu i našim precima za dar vjere. Uistinu bi to bio veličanstven događaj, a s obzirom da blagdan sljedeće godine zapada u subotu, mnogi Dobranjčani koji ne žive u Dobranjama bi mogli doći, kao i hodočasnici iz okolnih mista, pa da to bude na tragu onoga kako je nekad bilo.

Veliko fala don Ivanu na lipoj propovidi, na sačuvanim knjigama, na restauraciji vridne knjige, na odličnom prijedlogu za sljedeću godinu. Fala don Damiru, don Dani i svima koji su sudjelovali u misnom slavlju. Posebno fala svima koji se trude, pomažu i održavaju kapelicu i ovi događaj na bilo koji način. Fala i gosp. Ivanu Alduku, pročelniku konzervatorskog odjela u Imotskom i njegovim suradnicima na sudjelovanju i upravljanju u očuvanju i obnovi našeg kulturnog dobra.

Valja napomenit da se većina ljudi nakon mise zadržala u Ćavara na osvježenju uz fritule, kolače, domaću rakiju i ostala osvježavajuća pića. Vidimo se sljedeće godine.

Dođite na blagdan sv. Ive

Sljedeći petak, 16. svibnja je blagdan sv. Ivana Nepomuka. Misa će po običaju biti u kapelici sv. Ive u zaseoku Ćavari, i to u 16.00 sati. Predvodit će je naš don Ivan Ćubelić, a koncelebrirat će i naš don Damir Vuletić. Don Ivan će predstavit nekoliko starih i vridnih knjiga koje su dio kulturne baštine ovog našeg zaštićenog dobra, a koje su prije dosta godina odnešene da bi ih se sačuvalo od propadanja. One su u međuvremenu i restaurirane te se napokon vraćaju na misto di pripadaju. S obzirom da je sada sama kapelica u vrlo dobrom stanju, stvorili su se preduvjeti da se knjige vrate u nju. Uskoro ćemo se dogovorit za najbolji način izlaganja i očuvanja ovog zaista vridnog kulturnog blaga. Poziv svim Dobranjčanima da dođu na misno slavlje, petak popodne, može se malo ranije krenit sa posla i brzo doć na Dobranje.

Misec svibanj obiluje mnogim krizmama i pričestima, posebno u Splitu ima dosta mladih Dobranjčana koji primaju sakramente, ali i u svim ostalim krajevima Lipe Naše. Svima njima i njihovim obiteljima iskrene čestitke.

Odlaganje otpada

S obzirom na zadnjih nekoliko miseci u kojima smo svjedoci velikih problema s odlaganjem otpada u nekim gradovima, jasno je da je gospodarenje otpadom vrlo važno te da ćemo se svi morati potruditi da očuvamo naša mista čistima. Vezano za ovo, iz Općine su stigle obavijesti o izdvajanju korisnih sastojaka otpada te o uslugama skupljanja i odlaganja otpada.

“Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, obavezno je odvajati biorazgradivi i iskoristivi otpad od ostalog komunalnog otpada. Neizdvajanje biootpada će dovesti do povećanja cijene usluge odvoza i odlaganja otpada. Da do toga ne bi došlo, molimo da kuhinjski i vrtni otpad ne odlažete u vreće za otpad, nego isti odlažete u mini kompostanu koju možete napraviti na površini od jednog m2 u Vašem dvorištu, na za to najprimjerenijem mjestu.”

“Temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom, obavezni smo organizirati odvojeno sakupljanje otpada. U tu svrhu su nabavljeni odgovarajući kontejneri: plavi za papir, žuti za plastičnu ambalažu, zeleni za staklo i tekstil koji će biti posebno obilježeni, a bit će postavljeni u svakom mjesnom odbori na nekoliko lokacija. Molimo da se u navedene kontejnere odlaže odgovarajući otpad. Komunalni otpad se ne smije odlagati u ove kontejnere, nego i dalje u vreće i odlagati na mjesta po dosadašnjem rasporedu.”