Upute Nadbiskupije za uskrsno vrime i sakramente

Nadbiskupija je objavila upute za obrede Velikoga tjedna, uskrsno vrijeme i slavlja sakramenata u 2021. godini.

1. Redovite mjere zaštite.

I dalje su na snazi propisane mjere zaštite od širenja virusa. To su:
1) obveza nošenja maske za svećenika i vjernike nazočne u crkvi;
2) obveza dezinfekcije ruku i prostora;
3) obveza držanja razmaka (7 m2 po osobi);
4) dijeljenje pričesti isključivo na ruku;
5) izbjegavanje zbornog pjevanja;
6) gdje je moguće i prikladno, slavlja se mogu održavati i na otvorenom.

Svećenike pak koji predvode misna slavlja molimo da propovijedi pripreme te prilagode da budu sadržajne i kratke. Isto tako: uvodi u svetu misu, župne obavijesti i uskrsne čestitke neka se maksimalno skrate.


2. Cvjetnica.

U slavlju Spomena nedjelje Muke Gospodnje dopušta se Drugi ili Treći oblik ulaza pre-dviđen Rimskim misalom. Neka se svakako izbjegavaju ophodi i procesije. Neka se evanđeoski izvještaj Muke Gospodnje ne pjeva nego dostojno pročita. Gdje je običaj klanjanja pred Presvetim oltarskim sakramentom, neka se kao i inače pazi na razmak.

3. Veliki četvrtak.

Misa posvete ulja će se slaviti na Veliki četvrtak (1. travnja 2021.) u 10 sati u novoj crkvi Svete Obitelji na Gospinom Otoku u Solinu. Nakon Mise posvete, župnici neće preuzimati sveta ulja, nego će dekani preuzeti unaprijed pripremljene posude za svoj dekanat te će naknadno dogovoriti sa župnicima podjelu svetih ulja. Također, nećemo imati zajednički ručak.

Misa Večere Gospodnje slavi se na način da se ispuštaju popratni obredi ovoga slavlja poput pranja nogu i Prijenosa Svetootajstva. Presveti Sakramenat se pohranjuje u svetohranište. Izbjegavaju se procesije.

4. Veliki petak.

Služba Muke Gospodnje slavi se u župnim crkvama poštujući sve mjere kao i za misna slavlja. Neka se izvještaj Muke Gospodnje ne pjeva nego dostojno pročita. Kod Klanjanja svetom križu čin čašćenja poljupcem pridržan je samo predsjedatelju. Izbjegavaju se procesije.

Neka se, kao i prošle godine, sljedeća molitva umetne kao broj 11 u Sveopćim molitvama:

Molimo milosrdnog Oca,
za bolesne, preminule
i one koje je obuzeo osjećaj beznađa
u vremenu pandemije koronavirusom
kao i za sve liječnike, medicinsko osoblje
i sve službe koje se brinu o građanima
da ustraju u kušnjama, nađu utjehu u vjeri
i budu milosrdni kao Otac.

Molitva u šutnji. Zatim svećenik:

Svemogući vječni Bože,
poslao si svoga Sina
da bude Emanuel – s nama Bog – liječnik duše i tijela.
Učini nas znakom svoje milosrdne ljubavi,
pomozi svim bolesnima, ojačaj one koji gube nadu,
a preminuloj braći i sestrama udijeli puninu vječnoga života.
Po Kristu Gospodinu našem.

5. Velika subota i Uskrs.

Vazmeno bdijenje slavi se u župnim crkvama poštujući sve mjere kao i za misna slavlja. Ako nema novokrštenika, svećenik odmah blagoslivlja vodu (ispuštaju se litanije, sve kao u br. 45. u obredniku Velikog tjedna) te se potom obnavljaju krsna obećanja.

Na Uskrs se slave svete mise poštujući sve propisane mjere.

Gdje postoji običaj uskrsnog blagoslova jela, neka se obdržavaju redovite mjere zaštite.

Slavlja sakramenata krizme i prve pričesti

Osobitu pozornost trebamo posvetiti slavljima sakramenta potvrde i prve svete pričesti jer se u tim prigodama okuplja veliki broj vjernika i gostiju koji dolaze iz različitih sredina. Već smo u dopisu br. 110/2021 od 9. veljače 2021. god. dali dopuštenje župnicima i upraviteljima župa da ove godine podjele sakrament svete potvrde kandidatima koje su prijavili Nadbiskupskom ordinarijatu.

U međuvremenu smo upozoreni od odgovornih iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo da se broj zaraženih ponovno povećava i to među populacijom mlađe životne dobi. Stoga molimo župnike i upravitelje župa da kandidate za sakramente prve pričesti i krizme rasporede u više grupa i više termina. Istog dana može biti više svetih misa sa slavljem sakramenata pazeći pritom da se ostavi dovoljno vremena između misa kako bi se crkve prozračile i dezinficirale. Gdje god je moguće i gdje je prostor prikladan neka se slavlja održavaju na otvorenom također poštujući redovite mjere zaštite. Članovi istog kućanstva neka se drže skupa.

Iz istog razloga (što manje osoba na istom mjestu u isto vrijeme), i susreti s krizmanicima, roditeljima i kumovima neka se održavaju u manjim grupama. Stoga neka župnici sami održe te susrete, a ne da dolaze dekani, kako je bilo rečeno u dopisu od 9. veljače 2021. god.

https://smn.hr/index.php/4882-upute-za-obrede-velikoga-tjedna-uskrsno-vrijeme-i-slavlja-sakramenata-u-2021-godini

Osmrtnica – Anica Lerotić ud. Dinka

Dana 20. ožujka 2021. napustila nas je

Anica Lerotić ud. Dinka rođ. Bodrožić-Džakić

Anica Lerotić ud. Dinka rođ. Bodrožić-Džakić

1925. - 2021.

Sprovod će biti u ponediljak 22. ožujka u 14.00 sati na mjesnom groblju u Dobranjama.

Pokoj vični daruj joj Gospodine i svitlost vična svitlila njoj. Počivala u miru Božjem.

Blagdan sv. Josipa

Ovu godinu je papa Frane proglasio godinom sv. Josipa (“Otac voljen, otac u nježnosti, poslušnosti i prihvatu; otac kreativne hrabrosti, radnik, uvijek u sjeni”), a blagdan sv. Josipa je uvik posebno štovan u Dobranjama. Njemu se u ovim nesigurnim vrimenima molimo, tražimo zaštitu i pomoć. Virujem da se mnogi sićaju i znaju napamet molitvu koju smo sv. Josipu uvik molili na kraju svake krunice listopadske pobožnosti:

K tebi se, o sveti Josipe, utječemo u svojoj nevolji.
Pošto smo tvoju presvetu Zaručnicu za pomoć zamolili,
molimo pouzdano i za tvoju pomoć.
Za ljubav, koja te je s neoskvrnjenom Djevicom i Bogorodicom vezala,
i za očinsku ljubav, kojom si Dijete Isusa grlio, smjerno te molimo,
da baštinu, koju je Isus Krist svojom Krvlju otkupio, milostivo pogledaš,
te svojom moći našoj nevolji u pomoć pritečeš.
O brižni čuvaru božanske obitelji, brani odabrano potomstvo Isusa Krista.
Ne daj predragi oče, da nas okuže zablude i pokvarenost.
Budi nam s neba milostivo u pomoći, o naš jaki zaštitniče, u borbi sa vlašću tmine. 

Pa kao što si nekad Dijete Isusa iz najveće pogibli života izbavio,
tako i sada brani svetu Crkvu Božju od svih zasjeda neprijateljskih,
te nas svakoga pojedinoga trajno uzmi pod svoje okrilje
da uzmognemo po tvom izgledu i tvojom pomoću
sveto živjeti, blaženo preminuti i u nebu vječno blaženstvo zadobiti.
Amen.

U korizmi smo, svak u svojim molitvama, odricanjima, odlukama, promjenama… Put križa nas svake nedilje prije sv. mise pripravlja na dolazak Velikog Tjedna.

I u ovom razdoblju se malo po malo uređuju neke stvari u crkvi i mrtvačnici, fala Općini na pomoći kao i svim Dobranjčanima koji uvelike pomažu i financijski i svojim angažmanom u svakodnevnom životu naše župske zajednice.

Obljetnica crkvenog pjevanja u Dobranjama

Pred pedeset godina nije bilo mnogo ovako malih župa kao što je naše Dobranje, a koje bi imale crkveni zbor što pjeva uz pratnju instrumenta. Istina, u crkvama se je pjevalo oduvijek jer su liturgijska slavlja uvijek ljepša kad pjesma podiže duhovno raspoloženje i zajednicu ispunju novom radošću. Još se naši stariji župljani sjećaju onih muškaraca koji su stajali uz oltar i pjevali na misi: Beljanušić, Budimir, Jekić… Ta grupa je započinjala i predvodila pjevanje dijelova mise i nekoliko poznatih pjesama. Repertoar nije baš širok: Čuj nas Majko, Sa nebesa sad će doći, Klanjam ti se smjerno… i na kraju, triput neizostavno Budi faljeno po sve vrime, Isusa, Marije i Josipa sveto i slavno ime. Sve te popijevke, kao i dijelove mise, ubrzo je prihvaćao nazočni puk Božji, tako da je pjevala cijela crkva.

Neke su duge popijevke mnogi znali napamet: sve božićne pjesme, kao i Gospin plač… Bilo je i drugih crkvenih pjesama koje su znali mladi i stariji jer su ih pjevali i kod kuće ili dok su čuvali blago, ter kad su išli s posla, čak i za vrijeme kosidbe i žetve. Poznuto je da je od višeglasnog pjevanja misnih popijevki postupno nastajalo dalmatinsko klapsko pjevanje, a od crkvenih pjevača formirale su se klape svjetovnog stila i sadržaja.

Kroz šezdesete godine prošlog stoljeća većina je muškaraca odselila iz župe na rad u daleke krajeve, posebno u Njemačku. U selu se postupno počeo smanjivati broj stanovnika. Nakon Drugoga vatikanskog sabora, došlo je do liturgijske reforme, pa je mnogo toga u odvijanju crkvenih slavlja postalo drugačije. U sklopu svih tih strujanja, u našem je mjestu započeo mali zbor, sastavljen uglavnom od djevojaka… i tako teče do danas. Među prvima su se oko novih orguljica okupile: Marica Olgina, Anka Prcova, Drina Ćavarova…

Najglasnija potpora ovim skupinama pjevačica kroz duge je godine bila Matija. Ona je pomagala župniku don Lovri Žuljeviću kroz punih četrdeset godina njegova služenja u Dobranjama, a rado je pjevala, i to na svakoj misi.

Eto, tako naša župa svetog Ivana Krstitelja ove 2021. godine obilježava lijepu obljetnicu, pedeset godina promjene starinskoga crkvenog pjevanja u novo, tj. više s djecom i mladima koji postaju osnova pjevanja u crkvi, a k tome i uz pratnju instrumenta. Dogodilo se to 1971. godine. Tada je don Ivan Ćubelić započeo naukovanje u splitskom sjemeništu i završio prvi razred gimnazije. Već je bio naučio osnove glazbe, pa ga je župnik don Lovre potaknuo da se pripremi za sviranje ponoćke, da okupi mlade i malo ih izvježba. Do Božića su u novu crkvu stigle i nove orguljice. Naviru lijepa sjećanja: crkva je bila prepuna svijeta, pred oltarom velika skupina djevojaka lijepa glasa i zvuk instrumenta: Veselje ti navješćujem, puče kršćanski… Bile su te sedamdesete godine ispunjene i posebnim nacionalnim osjećajima Hrvata, ponosom naših radnika koji su za Božić dolazili svojoj obitelji, kao i novom odgovornošću mladih koji su u velikom broju počeli pohađati školu u Splitu. Pjevalo se od srca, punih pluća i vesela glasa.

Nakon nekog vremena nabavljene su nove, veće i ljepše orgulje, a 2010. i ove današnje. Mijenjali su se i svirači. Najprije don Ivan Ćubelić, zatim njegov brat inženjer Petar, pa njihova nećakinja Božina kćer doktorica Mateja, a danas svira njezin brat gimnazijalac Duje Ćubelić. Svi su oni uglavnom dolazili iz Splita. Ovdje u župi je od 2011. do 2019. bila stalna i svake nedjelje časna sestra Vlasta, koja je znala s malo djevojaka i mladića crkveno pjevanje učiniti skladnim, lijepim i svečanim. Često joj se violinom priključivao i Blaž Žagač student na Glazbenoj akademiji čija je majka Neda rođ. Ančić bila i ostala vjerni član ovoga zbora.

Zadnje 2 godine Blaž je uz Dujinu pomoć preuzeo vođenje zbora kad god je u Dobranjama, a u zboru imamo članova iz Lerotića, Ćubelića, Vuletića, Žagača, Burazina, Vujevića. Čak se i po koji muški priključio. Prilično redovito se zbor sastaje na probama subotom u popodnevnim satima. Ovu prigodu koristimo da pozovemo i ostale zainteresirane Dobranjčane da se priključe zboru i tako dadu svoj doprinos slavljenju svetih misa i blagdana.

Povijesni podatci nam kazuju da su Ćubelići uvijek bili aktivni članovi Katoličke Crkve: U Grubišnu Polju Tomo r. 1814. pomnjik je-čuvar crkve, u Gračacu je učitelj Božidar r. 1805. voditelj crkvenog pjevanja i svih proslava, a drugi Tomo r. 1832. crkovinar je te župe. K tomu, kud god pogledamo uvijek su na lozi Ćubelića rađala duhovna zvanja: 21 svećenik i 11 časnih sestara. Kolika se je svijet promijenio kroz proteklih pedeset godina, to ne može nitko ni ispričati. No, čini se da se jedino ne mijenja osjećaj Ćubelića za njihovo selo i župu svetog Ivana Krstitelja. Svi oni rado dolaze uvijek ponovno, barem na svetkovine i na sprovode… a nadamo se u budućnosti i novom životu ovoga dragog mjesta po obiteljima i pojedincima koji žele živjeti lijepo i mimo u skladu s prirodom i u blizini dragih ljudi. Onda će i naše pjevanje biti još glasnije i radosnije.

Natječaji Županije

U tijeku su 2 natječaja Splitsko-Dalmatinske Županije vezano za Program demografskih mjera, evo nekoliko informacija o njima:

 1. NATJEČAJ za podnošenje prijava za dodjelu bespovratnih sredstava iz Programa demografskih mjera poticanja mladim obiteljima iz ruralnih područja za izgradnju i adaptaciju kuća na području SDŽ za 2021.

Predmet ovog Javnog natječaja je prikupljanje prijava za dodjelu bespovratnih novčanih sredstava iz Proračuna Splitsko–dalmatinske županije za 2021. godinu, Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i demografiju, temeljem Programa demografskih mjera poticanja mladim obiteljima iz ruralnih područja za izgradnju i adaptaciju kuća na području Splitsko–dalmatinske županije.

Cilj Natječaja je stvoriti osnovne uvjete za ostanak i doseljavanje mladih obitelji u ruralna područja Splitsko–dalmatinske županije radi demografske obnove i povećanja broja stanovništva te ravnomjernog gospodarskog razvoja Županije.

Bespovratna sredstva, u vidu poticaja, dodjeljivat će se za rješavanje stambenog pitanja mladim obiteljima koji namjeravaju trajno živjeti na tim područjima.

Program  sufinanciranja ostvaruje se kroz poticaj za: kupnju građevinskog zemljišta, kupnju kuće za stanovanje, kupnju stana za stanovanje, izgradnju kuće (od temelja) , dovršetak započete gradnje kuće za stanovanje, adaptaciju neuseljene kuće za stanovanje, adaptaciju neuseljenog stana za stanovanje, rekonstrukciju kuće za stanovanje, rekonstrukciju stana za stanovanje.

Natječaj traje do 31.03.2021.

Detaljne informacije na stranicama Županije: https://www.dalmacija.hr/natjecaji/artmid/1769/articleid/30136/natjecaj-za-podnosenje-prijava-za-dodjelu-bespovratnih-sredstava-iz-programa-demografskih-mjera-poticanja-mladim-obiteljima-iz-ruralnih-podrucja-za-izgradnju-i-adaptaciju-kuca-na-podrucju-sdz-za-2021

2. JAVNI POZIV za podnošenje prijava za dodjelu sredstava u svrhu provođenja demografskih mjera, aktivnost Pomoći obiteljima s troje i više djece na školovanju (Zagora i otoci) za 2020./21.

Predmet ovog Javnog poziva je prikupljanje prijava za dodjelu novčanih sredstava iz Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2021. godinu, Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije, a u svrhu provođenja demografskih mjera, aktivnost Pomoći obiteljima s troje i više djece na školovanju (Zagora i otoci) za 2020./21. nastavnu godinu.

Pod pojmom školovanja u ovom javnom pozivu smatra se redovito školovanje troje ili više djece istovremeno u sustavu osnovnog i srednjeg školstva RH.

Razdoblje za koje se sredstva dodjeljuju jest ostatak nastavne godine 2020./21., a koji je preostao u 2021. godini (od 1. siječnja do 30. lipnja ).

CILJ JAVNOG POZIVA – Stvoriti osnovne uvjete za ostanak i doseljavanje mladih obitelji u ruralna područja radi demografske obnove i povećanja broja stanovništva, te ravnomjernog razvoja Županije.

Natječaj traje do 23. ožujka 2021. godine.

Detaljne informacije na stranicama Županije:

https://www.dalmacija.hr/natjecaji/artmid/1769/articleid/30225/javni-poziv-za-podnosenje-prijava-za-dodjelu-sredstava-u-svrhu-provodenja-demografskih-mjera-aktivnost-pomoci-obiteljima-s-troje-i-vise-djece-na-skolovanju-zagora-i-otoci-za-202021

Stara priča

Evo mala izmišljena priča sa mnoštvom starih riči da se malo podsitimo našeg zavičajnog izričaja koji je kroz povist bio pod utjecajem raznih osvajača i kultura. Imamo i našu posebnu stranicu sa starim ričima Stare riči i izrazi koju i dalje triba upotpunjavat da se ne zaboravi. Pa ako imate poneku staru rič da nije zabilužena, slobodno pošaljite. Možete i u komentaru ispod.

Sidin ti ja tako u prančioku i gledam zlogodine kako se vraćaju iz toplijih krajeva. Dolazi lišpe vrime. Al isto kad staneš u osin, grize za uši. Još do jučer su visili mosuri s kuća. Iz sela se čuje ničiji ćuko kako laje, sriću mu đav’ odnijo.

Penjući se uza basamake, mislim se šta ću reć ženi da svari u bronzinu za ručak. Nema do kašike. Mogla bi malo kisala kupusa i suva mesa, a kumpire napobaška. I rujnog vina iz bukare. Jučer sam žižinja, još mi u drobu orlja.

Pomaknem virange i pogledam kroz ponistru, kad ugleda’ malog susidovog zavrzana kako se zalaufa prema kući. Sav se zaraklio. Da ga je mater poslala da jon triba vlišno brašna za zaprećat kruv i ako ima malo varenike. Zamotan mu ja malo brašna u šudarić, ulijem varenike iz kotle u latarić i pošaljem ga vrcon kući.

Nakon ručka, umisto da prilegnem, zakrakunam vrata i oden malo u komšiluk. Triba javit kumu novost. “Evala kume: Meni maštuluk, tebi rođenje unuka.” Počastimo se povismenom i pršutom, nazdravimo, ajde dalje.

Isprikuće, rodijak mi cipa drva. Prava japija! Govorim mu da ne ćopti, nego da lipo cipa sve na jednu ćulu. Dica mu skupljaju triske i brvoljine, a žena slaže prašku za odložit vatru. Dobro se opotio i umorio. Dajem mu plosku da popije malo rakije, dobra je za mišiće. Pitam ga kako mu mater, kaže da leži na otomanu, boli je. Kidisala u šušanj, pa se priladila, uša joj led u kosti, cila se okočenila. Uz to je drvo smirilo u nogu. Vata je cidiminac i dobro riplje. On je tio odvest u špidal, da jel pošandrca, prije bi u šamatorje nego u doktura.

Iđen zaitnit vode iz čatrnje pa odnit u pojetu blagu da se napije, bacit im malo piće i štogod kokošima da ćopaju.

Pogledam na relo, ono već 4 ure. Zovem dicu da se spremaju na dotrinu, da ne zaborave libar i lapeše. I da dobro slušaju šta će pop predikat. Usput nek mraknu tuđe kokoši iz vrtla.

Evo već je ćindija, bilo se razgalilo maloprije, sad se opet namrkosilo, vakat je za ić kući. Poče dika kap, a nisam ponio lumbrelu sa sobom. Skroz sam smetnio da moram spremit anjcuk i mašlo sutra za misu.

Valja štogod večerat, očenit ću komad kukuruze i šta je ostalo koštradine od danas. Žena govori da ne jiden tako kasno al badava joj govorit.

Ukrkim dicu i zašuškam ih u krevetu, pokrijem ih sukancem, poljubim škapular, prikrstim se i u krpe!

Osmrtnica – Mara Vuletić rođ. Vrlić

Dana 18. veljače 2021. napustila nas je

Mara Vuletić rođ. Vrlić

Mara Vuletić rođ. Vrlić

1930. - 2021.

Sprovod će biti u subotu 20. veljače 2021. u 15.30 sati na mjesnom groblju u Dobranjama.

Pokoj vični daruj joj Gospodine i svitlost vična svitlila njoj. Počivala u miru Božjem.

Suvi led

Vrlo malo je “normalnih” vrimenskih prilika ove zime u Dobranjama. Nekoliko izrazito kišnih razdoblja, pa nakon toga velike hladnoće uz jaku buru. Čim se vrime nešto malo učinilo, poletili ljudi u drva, da iskoriste koji dan za pripremu za sljedeću sezonu. Al evo već ovog vikenda opet velika ladnoća, suvi led, orkanska bura, bez padalina uz temperature i do -10 stupnjeva (uz subjektivni osjećaj čak i do -25 stupnjeva).

U našoj crkvi pomalo nastavljamo sa unutrašnjim uređenjem, prije par dana postavljeni su tepisi koji daju dodatnu svečanost i obogaćuju izgled crkve.