Broj stanovnika u Dobranjama raste, kako to možemo prema pisanim dokumentima pratiti, od god. 1725. kad su bila 172 stanovnika u 18 obitelji, do god. 1965. kad ih je bilo oko 900 u 138 obitelji, da bi posljednjih godina broj naglo pao. Tako sada ima manje od 200 stanovnika.

Prema pronađenim podacima iz različitih izvora broj obitelji i stanovnika u Dobranjama izgleda ovako:

GodinaObiteljiDuša
1725.18172
1768.24233
1841.53326
1850.53372
1855.56379
1860.56395
1867.60417
1874.64461
1876.67471
1879.67482
1881.71418
1887.72432
1890.73433
1893.73440
1894.78448
1895.78464
1897.80470
1898.80502
1899.80504
1902.81516
1904.85528
1907.84557
1911.85575
1925.96744
1939.-880
1948.132784
1965.138900
1980.95512
1984.87396
2001.-378
2011.-161

Za god. 1899. broj obitelji i stanovnika po pojedinim plemenima izgleda ovako:

PlemeObiteljiDuša
Ančić18
Božina27
Burazin210
Ćubelić1688
Ivanković110
Lerotić1479
Milardović27158
Šetka14
Vrljić430
Vujević328
Vuletić980

U isto vrijeme susjedna sela izgledaju ovako:

SeloObiteljiDuša
Tijarica2631809
Cista Velika
2141487
Aržano2201134
Svib88597

Mnogi su faktori kroz povijest utjecali i utječu na broj ljudi u ovome mjestu. Bilo je ratova i zaraznih bolesti, gladi i drugih nedaća koje su mijenjale broj stanovnika. 1783. god. je harala tolika glad da je stanovništvo umiralo ili bježalo u “tursku” Bosnu. Evo što je tada zapisao župnik Radobilje don Frane Balić:

“Nota od onih koji su pomarli od gladi u ovoi župi i otišli u tursku zemlju i u Bosnu od 1. jenara 1783. do 11. juna 1783.”

SeloUmrloPobjeglo
Dobranje1033
Cista Velika
35185
Svib1291

Nije uvijek bio jednak postotak smrtnih slučajeva po dobi starosti, tj. bilo je vremenskih razdoblja kad su više umirala djeca nego starije osobe, baš zbog prije navedenih razloga (grlice – difterije i drugih zaraznih bolesti). Tome svedoči slijedeća tablica:

RazdobljeDo 5 god.5-50 god.Od 50 god.Ukupno
1817-185025 (18%)
40 (28%)76 (54%)141
1850-1900215 (48%)
116 (25%)125 (27%)457
1900-1950300 (50%)
130 (22%)173 (28%)603
1950-196821 (15%)
26 (18%)94 (67%)141

Možemo se uvjeriti da su za čitavih 100 godina, tj. od 1850. do 1950. od svih umrlih 50% djeca ispod 5 godina života. Prije tog perioda postotak je bio uglavnom kao i posljednjih desetljeća. U tom poraznom razdoblju pojavljivale su se vrlo teške zarazne bolesti. U prijepisima matica, u rubrici “uzrok smrti” nalazimo: grlica sušica, koja zahvaća mlađe ljude i djecu, a vrlo je često za uzrok smrti naznačeno “neishranjenost i slaboća”. Danas je postotak umiranja djece vrlo malen zahvaljujući boljim ekonomskim i kulturnim uvjetima, ali sada zabrinjava umiranje relativno mladih ljudi od pedesetak godina života.

Broj stanovnika u Dobranjama ni danas nije stabilan jer ih je već dosta godina sve manje. Uzroci su mali broj djece u novim obiteljima i naglo iseljavanje u gradove.