Općenito

U organizaciji Kulturne udruge Dobranje, Udruge Crljivica i umjetnika Borisa Šituma u Cisti Provo su postavljeni plakati znakovitih poruka. Tako s jedne strane imamo obavijest da je u blizini lokalitet neprocjenjive vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a – Crljivica, a s druge strane je žestoka poruka onima koji žele u blizini tog lokaliteta a posebno u blizini stambenih kuća Dobranja, Ciste i Sviba postaviti vjetroelektrane i tako ugroziti normalan život, nagrditi okoliš i ugroziti eko sustav.

Sve se to radi protiv volje stanovnika naše Općine, nakon što su upućeni mnogi prigovori u kojima se argumentirano pokazalo da je ovaj projekt štetan za naše stanovnike, gdje je Općina donijela odluku da je protiv izgradnje, da se ovime krše hrvatski zakoni (Zakon o zaštiti od buke).

Prisjetimo se argumenata koje smo prije prikupili:

ARGUMENTI PROTIV VJETROELEKTRANE U BLIZINI NASELJA

Buka koju stvaraju industrijski vjetroagregati je postala veliki problem širom svijeta. Iako proizvođači tvrde da su moderne turbine tiše sve više rastu i pritužbe od ljudi koji žive u blizini novih projekata. Ovo potvrđuju svjedočanstva tisuća ljudi koji žive uz industrijske vjetroagregate, iz Sjedinjenih Država, Kanade, Velike Britanije, Australije, Novog Zelanda, Belgije, Njemačke… Buka je posebno nametljiva, jer su vjetroelektrane često izgrađene u ruralnim područjima gdje ambijentalna razina zvuka može biti prilično niska, pogotovo noću. Na logaritamskoj (dB) skali, povećanje od 10 dB smatra se udvostručenjem razine buke. Budući da je mirna noć u ruralnom području obično oko 25 dB, česta tvrdnja investitora u vjetroelektrane od 45 dB u odnosu na najbliže kuće može se percipirati kao buka glasnija četiri puta od normalne. Poremećaj spavanja predstavlja ozbiljan zdravstveni problem i pitanje ljudskih prava. Zbog toga različite institucije poput Francuske Državne akademije medicine i Organizacija za buku Velike Britanije, te mnogi liječnici i znanstvenici pozivaju na obustavu razvoja svih velikih vjetroelektrana unutar 1,5 km udaljenosti od bilo kojeg naselja.

UTJECAJ BUKE INDUSTRIJSKIH VJETROAGREGATA NA ZDRAVLJE

Nekoliko liječnika iz cijelog svijeta – primjerice, Amanda Harry u Engleskoj, Robert McMurtry u Ontariju, Robyn Phipps u Novom Zelandu – zabilježili su zajednički set efekata bolesti među ljudima koji žive u blizini industrijskih vjetroturbina. Simptomi uključuju: poremećaje spavanja, glavobolja, zvonjenje ili zujanje u ušima , pritisak u ušima, vrtoglavica, mučnina, vizualna zamućenja, ubrzan rad srca, razdražljivost, problem sa koncentracijom i pamćenjem, napadi panike. Dr. Nina Pierpont iz New Yorka je ovaj skup simptoma nazvala “sindrom vjetroturbina” i utvrdila da je primarni uzrok efekt niskih frekvencija buke vjetroturbina na unutrašnje uho. Njezina preporuka je da velike vjetroturbine ne smiju biti smještene bliže od 2 km od naselja.

NAJMANJE UDALJENOSTI VJETROAGREGATA OD NASELJA (SETBACKS)

Velika Britanija – Organizacija za buku Velike Britanije, 2006, tvrdi: “Preporuča se da vjetroturbine ne smiju biti smještene bliže od 1 milju (1600 metara) od naselja.”
Francuska – Medicinska akademija, ožujak 2006, preporučuju minimalnu udaljenost od 1500 metara od naselja dok se ne provede epidemiološka studija koja će odrediti posljedice za zdravlje.
Njemačka – Razina buke u ruralnim naseljima ograničena je na 35 dBA (do 1500m udaljenosti) noću.
Švedska – Granice buke do 35 dBA u rekreacijskim područjima u večernjim satima i noću, i do 40 dBA u naseljima noću.
Danska – Vjetroagregat mora biti smješten na udaljenosti od minimalno 4 × njihove visine od naselja.
Italija – Lokalne vlasti određuju minimalne udaljenosti. Basilicata: 2 km od naselja; Campania: 10 × visina vjetroagregata od naselja; Molise: 20 × visina vjetroagregata od naselja.

Više informacija, primjera, svjedočanstava, audio i video isječaka možete pronaći na internetu:www.wind-watch.org i www.epaw.org

BUKA VJETROAGREGATA JE OPASNA PO ZDRAVLJE

Instalacija vjetroparka na području općine Cista Provo bila bi direktno kršenje hrvatskih zakona jer se po zakonu čitav zahvat smatra zadiranjem u postojeći eko-sistem i blisku okolinu u kojoj žive ljudi, te bi ovolika razina buke bila vrlo opasna po zdravlje ljudi (poremećaje spavanja, glavobolja, zvonjenje ili zujanje u ušima…). Od strane ovlaštene tvrtke za mjerenje buke (Alfa Atest d.o.o.) obavljena su mjerenja rezidualnog (ambijentalnog) nivoa buke noću na 4 lokacije na području općine Cista Provo, blizu kuća najbližih VE. Mjerenja su pokazala da se rezidualna razina buke kreće od 23-25 dB. Shodno Pravilniku o dozvoljenim razinama buke, Članak 6, nakon instalacije VE, rezultirajući nivo buke može biti maksimalno rezidualni nivo izmjeren ranije + 1dB (!), što znači da nivo buke vjetroelektrana ne smije prelaziti 26 dB. Iz proračuna buke za pojedine vjetroagregata u Studiji vidljivo je da najbučnije od njih imaju razinu buke od 40-43 dB što je prekoračenje za oko 20 dB (4 puta jača buka). Da bi se anulirao utjecaj buke vjetroagregata na najbliže kuće koje su otprilike oko 500 m udaljene, vjetroagregati bi se morali udaljiti najmanje 2 km.

Zakon o zaštiti okoliša (NN110/07)
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_80_1659.html

Članak 9 – Načelo predostrožnosti
(6) Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete za zdravlje ljudi i okoliš, ne smije se odlagati poduzimanje nužnih zaštitnih mjera, pa ni u slučaju kada ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istražena.
(7) Odustat će se, odnosno neće se djelovati, obavljati djelatnost i/ili obaviti zahvat, koji imaju znanstveno dokazanu ili pretpostavljenu vjerojatnost štetnog i trajno štetnog utjecaja na okoliša osobito na sastavnice okoliša – biološku raznolikost i krajobraz.

Zakon o zaštiti od buke
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_03_30_648.html

Pravilnik o dopuštenim razinama buke
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_10_145_2548.html

Članak 3 – Rezidualna buka jest ukupna buka prisutna na nekom mjestu prije nego što je došlo do bilo kakve promjene u postojećoj situaciji.
Članak 6 – Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke niža od dopuštene razine prema Tablici 1. članka 5. ovoga Pravilnika, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih izgrađenih, rekonstruiranih ili adaptiranih građevina sa pripadnim izvorima buke ne smije povećati postojeće razine buke za više od 1 dB(A).

EFEKT TREPERENJA SJENE (SHADOW FLICKER)

Efekt treperenja sjene kojeg izazivaju rotirajuće lopatice vjetroagregata bacajući sjenu na kuće i okolno područje naselja u blizini, je također jedan od važnih faktora koji može ugroziti zdravlje i normalan život ljudi. U dokumentu britanske vlade Planiranje obnovljive energije 2004. godine objavljeno je da je dokazano da se efekt treperenja sjene može dogoditi unutar 10 promjera rotora vjetroagregata. U ovom slučaju promjeri rotora vjetroagregata su 90m (Vestas) ili 82m (Enercon), što znači da mogući efekt treperenja sjene može se desiti na udaljenostima 900m, odnosno 820m od vjetroagregata. Pošto se neka naselja nalaze dobro unutar ovih udaljenosti od vjetroagregata postoji realna opasnost da budu izložena ovom efektu. Posebno se to odnosi na zaseoke Ćubelići u selu Dobranje i Jasenak u selu Svib koji se nalazi sjevero-zapadno, odnosno sjevero-istočno od vjetroagregata, na udaljenostima 500-700m. U svijetu je već mnogo dokaza kako je efekt treperenja sjene veliki problem i da ugrožava normalan život.

UTJECAJ VJETROELEKTRANE NA FAUNU

Utjecaj VE na faunu opisan u Studiji utjecaja na okoliš je vrlo površan te ne opisuje posljedice koje će se sigurno dogoditi nestajanjem ptičjih vrsta i poglavito šišmiša iz čitavog područja. Leteća fauna je ključna za regulaciju insekata koji su vitalno pitanje opstanka poljoprivrede na čitavom području. Ovdje je bitno podvući važnost letećih vrsta za ionako osjetljivi eko-lanac na tom području. Također, u Studiji nisu navedene zaštićene vrste surog orla, orla zmijara i sokola koji imaju stanište na ovom prostoru, te je površno istražen prelet ptica selica kojima je koridor na tom području. Nestali bi koridori za divljač i izgubila bi se izvornost lovišta zbog promjene krajobraza.

UTJECAJ VJETROELEKTRANE NA KULTURNU BAŠTINU

Prostor općine Cista Provo ističe se neprekinutim kontinuitetom življenja od prapovijesti i antike do danas. Bogat je kulturno-povijesnim nasljeđem nastalim u različitim vremenskim periodima i pod različitim kulturnim utjecajima, a to nam svjedoče najstariji tragovi ljudske djelatnosti u pećinama (Ikovača), gradine i gomile u svim selima općine, ostaci starih groblja i crkvi (Crkvine), bunari, stećci (Crljivica), stare ceste, obrambeni bedemi (Sklop Vuletić)… Spoznaja da je arhitektonski spomenik nedjeljivo povezan s okolinom, a time i širim regionalnim prostorom postala je jedno od glavnih načela na kojem se zasniva suvremena teorija zaštite kulturne baštine, što znači osim zaštite i očuvanja fizičke strukture arhitektonskog spomenika, težnja je da se spriječi devastacija neposrednog prostora kako bi sačuvao svoje autentično okruženje, a time i svoje prostorne vrijednosti i značenje. Jasno je da bi instalacijom vjetro-parka vrijednost i značenje naše bogate kulturne baštine bili ugroženi.

NESREĆE INDUSTRIJSKIH VJETROAGREGATA

Nesreće industrijskih vjetroagregata nisu baš rijetka pojava (oko 70 nesreća godišnje) tako da prevelika blizina vjetroagregata u odnosu na naselja u slučaju nesreće može ugroziti živote ljudi i oštetiti imovinu. U ovom slučaju neki vjetroagregati su udaljeni 500-700 metara od najbližih naselja. Najveći broj nesreća dešava se zbog kvara na lopaticama vjetroagregata i kao rezultat često dolazi do otpadanja ili cijele lopatice ili njezinih dijelova. Dokumentirano je da su kod nekih nesreća dijelovi lopatice letjeli čak i do 1300m od vjetroagregata. U Njemačkoj dijelovi lopatica su probijali krovove i zidove obližnjih zgrada. Požar na vjetroagregatima je drugi po učestalosti kod nesreća. Problem kod požara je da ga je gotovo nemoguće ugasiti zbog velike visine te se gorući dijelovi i pepeo može proširiti po širokom području što dovodi do opasnosti od požara okolne šume, te opasnosti od otrovnih para.

ZAKLJUČAK

Naši stavovi nisu protiv alternativnih izvora energije, ali ne prihvaćamo da nam se nameće nešto što ugrožava život na ovim prostorima i ide na štetu stanovništva. Svi navedeni argumenti, uz 900 prikupljenih potpisa stanovnika općine, te Odluka Općinskog Vijeća protiv gradnje vjetroelektrana jasno pokazuje da ćemo se boriti svim legalnim sredstvima protiv realizacije ovog projekta u našoj Općini.

http://www.youtube.com/watch?v=KoVKP0G_f8M – primjer buke vjetroagregata
http://www.youtube.com/watch?v=na6HxKQQsAM – primjer opasnosti po ptice
https://www.youtube.com/watch?v=iyOImGHyJtQ – primjer treperenja sjene
https://www.youtube.com/watch?v=sbCs7ZQDKoM – primjer nesreće vjetroagregata

28.4. 2016. objavljen je javni natječaj za izvođača radova na proširenju dobranjskog groblja. Krajem svibnja bi tribali saznat koja firma je izabrana.

Također, prije nekoliko dana je raspisan natječaj za rekonstrukcija dijela županijske ceste 6154, Gornja Tijarica (Odvojak za Dobranje – kod kapelice sv. Nikole) – Aržano (Dionica IV). Virujemo da će se nakon završetka ove dionice raditi i na spajanju ove dionice sa rekonstruiranom dionicom Dobranje – Cista Velika, i to na potezu od našeg vodospremnika do kapelice sv. Nikole na Tijarici. No, zasad je teško reć kad bi do toga moglo doć.

A kad smo već kod cesta, sićate se kako je Slavko Milardović Stipić uz gusle opivao izgradnju dobranjske ceste prema Cisti Velikoj 70-ih godina.

Da zapjevam neka ljudi pamtu
O našem dobranjskom asfaltu.
Mislim, braćo, da bi bilo vrijeme
Da mi naše riješimo probleme.

Da se bratski svi dogovorimo
I sa Cistom asfalt sastavimo.
To bi bila Dobranjčanim’ dika,
A sad nam je najveća prilika.

35 godina poslije, nakon rekonstrukcije naše ceste 2011. godine, opet je bila aktualna ista tema, pa ju je vridilo opivat još jednom.

Dvi tisuće je i jedanaesta
Kroz Dobranje sad se širi cesta
Od Lokića do Svetog Jakova
Sad se širi braćo cesta ova

Specijalne stigoše mašine
I počeše otpucavat mine
U najgorem Božijem tisnacu
Braćo mila u tisnome klancu

Na stranici Video možete se prisjetiti kako je Slavko odguslio ovu pismu na don Lovrinom oproštaju 2011. godine, a na stranici Guslarske pjesme možete pročitati cili tekst.

Prošlo je nešto više od 9 godina od kad je službeno pokrenuta stranica Dobranja. Od tada je bilo puno objava, događanja, komentara… S jedne strane, mnogi događaji su dokaz da naše misto ipak na trenutke živne, da se ne da, na trenutke podsiti na lipa vrimena kad je selo raslo i cvalo životom, a s druge strane, veliki dio događaja je dokaz vrlo teške demografske i gospodarske situacije, stari umiru, dica se slabo rađaju, gotovo sve mlade obitelji su iselile i zasad se ne vidi izlaza.

Naš je zadatak da i dalje nastavimo raditi na tome da naše Dobranje otrgnemo od zaborava, da ga unapređujemo, volimo, obnavljamo. Duhovno, kulturno, materijalno. Svojim sudjelovanjem u životu župe, međusobnom pomaganju, svojim zanimanjem, inicijativama, dolascima, posjetama, pa makar vikendima, učenjem i upoznavanjem potomaka sa didovinom. Svatko može dati mali djelić svog doprinosa.

A mi nastavljamo pratiti naše misto kroz obnovljenu, osvježenu i moderniju stranicu koja je sad prilagođena za sve uređaje, u njoj su bolje organizirani i posloženi članci, galerije slika, audio zapisi, sva videa su postavljena na youtube kanal, dodano je par novih stranica, neke su osvježene dodatnim sadržajem. Od sad ćete imati mogućnost komentiranja svake objave, nastavljamo i sa knjigom gostiju. Također, sve stare objave polako dodajem na ovu stranicu pa ćemo imati i arhivu. Molio bih Vas da mi javite greške koje primjetite na stranicama, kao i sve prijedloge za poboljšanje ili neke nove sadržaje za koje mislite da bi se tribali objaviti.

Od stvari koje su još u planu, uskoro ću objaviti i “Godišnji spomendan naših pokojnika”, mislim da bi bilo dobro pokrenuti i nekakav forum di bi mogli raspravljati i davati prijedloge, te bi volio uključiti par dopisnika iz naše dijaspore koji bi nam pisali o životu i običajima Dobranjčana koji žive daleko od svoje domovine. Svi koji su zainteresirani neka se slobodno jave.

Povodom 16. obljetnice smrti prvog predsjednika Hrvatske Demokratske Zajednice i prvog predsjednika i utemeljitelja samostalne i suverene Republike Hrvatske dr.Franje Tuđmana, jučer je u Dobranjama skromnom svečanošću polaganja vijenaca i paljenja svića odana počast jednom od najvećih sinova Hrvatskoga naroda. Vijenac su položili Božo Ćubić (predsjednik općinskog odbora HDZ-a i općinski načelnik), Marijan Kurtović (član Županijskog odbora HDZ-a i zamjenik općinskog načelnika) te Josip Vuletić (dugogodišnji predsjednik Temeljnog ogranka HDZ-a Dobranje).

Predsjedniče počivaj u miru u svojoj Hrvatskoj grudi i neka ti je vječna slava i hvala!

Prošli tjedan je bio opet u znaku lova na našem području. U Gaju (Malindragi) i Samarini ulovljena su 4 vepra a sritni strijelci su iz Ciste Provo i Sviba. Zasad vrlo dobra godina za lovce, kao i povod za druženja uz divljač, kapljicu i nezaobilazne lovačke priče.

A počela je i sezona klanja gudina. Iako je sve manje onih koji na tradicionalan način odrađuju ovaj, nekad vrlo popularan način pripremanja hrane za zimu, svinjske delicije su i dalje važan dio prehrane mnogih Dobranjčana. Nekad se za ovaj događaj čekalo gastarbajtere iz dijaspore koji su dolazili kući malo prije Božića. Gudini su se gojili nekoliko miseci dok ne bi postigli zadovoljavajuću kilažu. Sami proces od klanja preko opipanja, soljenja, pripremanja sudžuka, kulena, divenica, švargli, krabljenja masti, trajao je nekoliko dana. Fascinantno je da bi bilo iskorišteno gotovo 99% gudina, čak se i njegova dlaka (štitina) sakupljala i prodavala za izradu četki. O ovom običaju bi se moglo dosta pisati, mnogo je zanimljivih detalja. Nadam se jednom drugom prilikom.