U neprestanoj potjeri bespućima interneta za informacijama o dobranjskoj prošlosti, posebice pretražujući stare mape Hrvatske i Dalmacije, zanimljivo je bilo vidit koliko je uopće Dobranje bilo prikazivano na starim mapama, što djelomično ukazuje na njegovu važnost u određenim povijesnim razdobljima.
Zasad nisam uspio naći niti jednu mapu koja je prikazivala Dobranje prije 18. stoljeća, bar pod ovim imenom sada. Na tim starijim mapama se u starijim vrimenima od susjednih mista moglo viditi Tronum (Cista Velika) i Ludrum (Lovreć) od starih rimskih naselja, pa mista poput Cacuina (Čačvina), Noviselle (Nova Sela) od kasnijih.
Mape sa najranijim prikazima Dobranja koje se u to vrime prikazivalo kao Dobragne ili Dobragn, možemo naći od početka mletačke vladavine Dalmacijom kad je od Turaka oslobođena Imotska Krajina (od 1717. god.). Iz tog vrimena, na nekim mapama se ponekad može vidit i Aptovac (područje nedaleko od Ančića kuća).
Jedna od najstarijih mapa sa prikazom Dobranja koju sam do sada našao je Karta vojno-sanitarnog kordona na mletačko-osmanskoj granici koju je napravio Melchiori 1731. godine. Možete je viditi u Muzej Sinjske Alke. Iz 18. stoljeća još je nekoliko karti Dalmacije na kojima se prikazuje Dobranje (autori: Santini, Riviera, Cantelli…).
Već početkom 19. stoljeća, Dobranje se redovito nalazi na svim zemljovidima Hrvatske i Dalmacije, posebno od vrimena francuske uprave zbog važnosti Napoleonove ceste koja je od Budimira prolazila preko Manidrage kroz Dobranje prema Bosni (autori: Kipferling, Handtke, Flemming, Vandermaelen…).
Povisna potraga se nastavlja, u međuvrimenu pogledajte galeriju starih mapa.
