Počeo je tjedan u kojem ćemo proslaviti blagdan Svih Svetih i Dušni dan. Već od prošlog vikenda mnošto Dobranjčana posjećuje i cvićem ukrašava grobove svojih pokojnika uz molitvu.
Na blagdan Svih Svetih u utorak, misa će biti u 11.00 sati.
Na Dušni dan u sridu, misa je u 9.00 sati.
Nakon ladnog početka jeseni, zadnjih nekoliko dana u Dobranjama je vrlo ugodno jesensko vrime, dosta toplo uz prekrasan kolorit boja u prirodi. Idealno za šetnje, branje jesenskih plodova, pripremu namirnica za zimnicu, siču drva.
A dobranjska lovačka sekcija je ulovila svoj prvi trofej, vepra kapitalca. Sritni strijelac je bio Bane Madunić iz Ciste Provo koji je, nogometnim rječnikom, uz još nekoliko strijelaca iz drugih mista doveden u dobranjsku lovačku sekciju da pojača konkurenciju u vrhu napada.
Evo galerije jesenskih slika iz Dobranja:
U organizaciji Kulturne udruge Dobranje, Udruge Crljivica i umjetnika Borisa Šituma u Cisti Provo su postavljeni plakati znakovitih poruka. Tako s jedne strane imamo obavijest da je u blizini lokalitet neprocjenjive vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a – Crljivica, a s druge strane je žestoka poruka onima koji žele u blizini tog lokaliteta a posebno u blizini stambenih kuća Dobranja, Ciste i Sviba postaviti vjetroelektrane i tako ugroziti normalan život, nagrditi okoliš i ugroziti eko sustav.
Sve se to radi protiv volje stanovnika naše Općine, nakon što su upućeni mnogi prigovori u kojima se argumentirano pokazalo da je ovaj projekt štetan za naše stanovnike, gdje je Općina donijela odluku da je protiv izgradnje, da se ovime krše hrvatski zakoni (Zakon o zaštiti od buke).
Prisjetimo se argumenata koje smo prije prikupili:
ARGUMENTI PROTIV VJETROELEKTRANE U BLIZINI NASELJA
Buka koju stvaraju industrijski vjetroagregati je postala veliki problem širom svijeta. Iako proizvođači tvrde da su moderne turbine tiše sve više rastu i pritužbe od ljudi koji žive u blizini novih projekata. Ovo potvrđuju svjedočanstva tisuća ljudi koji žive uz industrijske vjetroagregate, iz Sjedinjenih Država, Kanade, Velike Britanije, Australije, Novog Zelanda, Belgije, Njemačke… Buka je posebno nametljiva, jer su vjetroelektrane često izgrađene u ruralnim područjima gdje ambijentalna razina zvuka može biti prilično niska, pogotovo noću. Na logaritamskoj (dB) skali, povećanje od 10 dB smatra se udvostručenjem razine buke. Budući da je mirna noć u ruralnom području obično oko 25 dB, česta tvrdnja investitora u vjetroelektrane od 45 dB u odnosu na najbliže kuće može se percipirati kao buka glasnija četiri puta od normalne. Poremećaj spavanja predstavlja ozbiljan zdravstveni problem i pitanje ljudskih prava. Zbog toga različite institucije poput Francuske Državne akademije medicine i Organizacija za buku Velike Britanije, te mnogi liječnici i znanstvenici pozivaju na obustavu razvoja svih velikih vjetroelektrana unutar 1,5 km udaljenosti od bilo kojeg naselja.
UTJECAJ BUKE INDUSTRIJSKIH VJETROAGREGATA NA ZDRAVLJE
Nekoliko liječnika iz cijelog svijeta – primjerice, Amanda Harry u Engleskoj, Robert McMurtry u Ontariju, Robyn Phipps u Novom Zelandu – zabilježili su zajednički set efekata bolesti među ljudima koji žive u blizini industrijskih vjetroturbina. Simptomi uključuju: poremećaje spavanja, glavobolja, zvonjenje ili zujanje u ušima , pritisak u ušima, vrtoglavica, mučnina, vizualna zamućenja, ubrzan rad srca, razdražljivost, problem sa koncentracijom i pamćenjem, napadi panike. Dr. Nina Pierpont iz New Yorka je ovaj skup simptoma nazvala “sindrom vjetroturbina” i utvrdila da je primarni uzrok efekt niskih frekvencija buke vjetroturbina na unutrašnje uho. Njezina preporuka je da velike vjetroturbine ne smiju biti smještene bliže od 2 km od naselja.
NAJMANJE UDALJENOSTI VJETROAGREGATA OD NASELJA (SETBACKS)
Velika Britanija – Organizacija za buku Velike Britanije, 2006, tvrdi: “Preporuča se da vjetroturbine ne smiju biti smještene bliže od 1 milju (1600 metara) od naselja.”
Francuska – Medicinska akademija, ožujak 2006, preporučuju minimalnu udaljenost od 1500 metara od naselja dok se ne provede epidemiološka studija koja će odrediti posljedice za zdravlje.
Njemačka – Razina buke u ruralnim naseljima ograničena je na 35 dBA (do 1500m udaljenosti) noću.
Švedska – Granice buke do 35 dBA u rekreacijskim područjima u večernjim satima i noću, i do 40 dBA u naseljima noću.
Danska – Vjetroagregat mora biti smješten na udaljenosti od minimalno 4 × njihove visine od naselja.
Italija – Lokalne vlasti određuju minimalne udaljenosti. Basilicata: 2 km od naselja; Campania: 10 × visina vjetroagregata od naselja; Molise: 20 × visina vjetroagregata od naselja.
Više informacija, primjera, svjedočanstava, audio i video isječaka možete pronaći na internetu:www.wind-watch.org i www.epaw.org
BUKA VJETROAGREGATA JE OPASNA PO ZDRAVLJE
Instalacija vjetroparka na području općine Cista Provo bila bi direktno kršenje hrvatskih zakona jer se po zakonu čitav zahvat smatra zadiranjem u postojeći eko-sistem i blisku okolinu u kojoj žive ljudi, te bi ovolika razina buke bila vrlo opasna po zdravlje ljudi (poremećaje spavanja, glavobolja, zvonjenje ili zujanje u ušima…). Od strane ovlaštene tvrtke za mjerenje buke (Alfa Atest d.o.o.) obavljena su mjerenja rezidualnog (ambijentalnog) nivoa buke noću na 4 lokacije na području općine Cista Provo, blizu kuća najbližih VE. Mjerenja su pokazala da se rezidualna razina buke kreće od 23-25 dB. Shodno Pravilniku o dozvoljenim razinama buke, Članak 6, nakon instalacije VE, rezultirajući nivo buke može biti maksimalno rezidualni nivo izmjeren ranije + 1dB (!), što znači da nivo buke vjetroelektrana ne smije prelaziti 26 dB. Iz proračuna buke za pojedine vjetroagregata u Studiji vidljivo je da najbučnije od njih imaju razinu buke od 40-43 dB što je prekoračenje za oko 20 dB (4 puta jača buka). Da bi se anulirao utjecaj buke vjetroagregata na najbliže kuće koje su otprilike oko 500 m udaljene, vjetroagregati bi se morali udaljiti najmanje 2 km.
Zakon o zaštiti okoliša (NN110/07)
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_80_1659.html
Članak 9 – Načelo predostrožnosti
(6) Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete za zdravlje ljudi i okoliš, ne smije se odlagati poduzimanje nužnih zaštitnih mjera, pa ni u slučaju kada ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istražena.
(7) Odustat će se, odnosno neće se djelovati, obavljati djelatnost i/ili obaviti zahvat, koji imaju znanstveno dokazanu ili pretpostavljenu vjerojatnost štetnog i trajno štetnog utjecaja na okoliša osobito na sastavnice okoliša – biološku raznolikost i krajobraz.
Zakon o zaštiti od buke
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_03_30_648.html
Pravilnik o dopuštenim razinama buke
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_10_145_2548.html
Članak 3 – Rezidualna buka jest ukupna buka prisutna na nekom mjestu prije nego što je došlo do bilo kakve promjene u postojećoj situaciji.
Članak 6 – Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke niža od dopuštene razine prema Tablici 1. članka 5. ovoga Pravilnika, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih izgrađenih, rekonstruiranih ili adaptiranih građevina sa pripadnim izvorima buke ne smije povećati postojeće razine buke za više od 1 dB(A).
EFEKT TREPERENJA SJENE (SHADOW FLICKER)
Efekt treperenja sjene kojeg izazivaju rotirajuće lopatice vjetroagregata bacajući sjenu na kuće i okolno područje naselja u blizini, je također jedan od važnih faktora koji može ugroziti zdravlje i normalan život ljudi. U dokumentu britanske vlade Planiranje obnovljive energije 2004. godine objavljeno je da je dokazano da se efekt treperenja sjene može dogoditi unutar 10 promjera rotora vjetroagregata. U ovom slučaju promjeri rotora vjetroagregata su 90m (Vestas) ili 82m (Enercon), što znači da mogući efekt treperenja sjene može se desiti na udaljenostima 900m, odnosno 820m od vjetroagregata. Pošto se neka naselja nalaze dobro unutar ovih udaljenosti od vjetroagregata postoji realna opasnost da budu izložena ovom efektu. Posebno se to odnosi na zaseoke Ćubelići u selu Dobranje i Jasenak u selu Svib koji se nalazi sjevero-zapadno, odnosno sjevero-istočno od vjetroagregata, na udaljenostima 500-700m. U svijetu je već mnogo dokaza kako je efekt treperenja sjene veliki problem i da ugrožava normalan život.
UTJECAJ VJETROELEKTRANE NA FAUNU
Utjecaj VE na faunu opisan u Studiji utjecaja na okoliš je vrlo površan te ne opisuje posljedice koje će se sigurno dogoditi nestajanjem ptičjih vrsta i poglavito šišmiša iz čitavog područja. Leteća fauna je ključna za regulaciju insekata koji su vitalno pitanje opstanka poljoprivrede na čitavom području. Ovdje je bitno podvući važnost letećih vrsta za ionako osjetljivi eko-lanac na tom području. Također, u Studiji nisu navedene zaštićene vrste surog orla, orla zmijara i sokola koji imaju stanište na ovom prostoru, te je površno istražen prelet ptica selica kojima je koridor na tom području. Nestali bi koridori za divljač i izgubila bi se izvornost lovišta zbog promjene krajobraza.
UTJECAJ VJETROELEKTRANE NA KULTURNU BAŠTINU
Prostor općine Cista Provo ističe se neprekinutim kontinuitetom življenja od prapovijesti i antike do danas. Bogat je kulturno-povijesnim nasljeđem nastalim u različitim vremenskim periodima i pod različitim kulturnim utjecajima, a to nam svjedoče najstariji tragovi ljudske djelatnosti u pećinama (Ikovača), gradine i gomile u svim selima općine, ostaci starih groblja i crkvi (Crkvine), bunari, stećci (Crljivica), stare ceste, obrambeni bedemi (Sklop Vuletić)… Spoznaja da je arhitektonski spomenik nedjeljivo povezan s okolinom, a time i širim regionalnim prostorom postala je jedno od glavnih načela na kojem se zasniva suvremena teorija zaštite kulturne baštine, što znači osim zaštite i očuvanja fizičke strukture arhitektonskog spomenika, težnja je da se spriječi devastacija neposrednog prostora kako bi sačuvao svoje autentično okruženje, a time i svoje prostorne vrijednosti i značenje. Jasno je da bi instalacijom vjetro-parka vrijednost i značenje naše bogate kulturne baštine bili ugroženi.
NESREĆE INDUSTRIJSKIH VJETROAGREGATA
Nesreće industrijskih vjetroagregata nisu baš rijetka pojava (oko 70 nesreća godišnje) tako da prevelika blizina vjetroagregata u odnosu na naselja u slučaju nesreće može ugroziti živote ljudi i oštetiti imovinu. U ovom slučaju neki vjetroagregati su udaljeni 500-700 metara od najbližih naselja. Najveći broj nesreća dešava se zbog kvara na lopaticama vjetroagregata i kao rezultat često dolazi do otpadanja ili cijele lopatice ili njezinih dijelova. Dokumentirano je da su kod nekih nesreća dijelovi lopatice letjeli čak i do 1300m od vjetroagregata. U Njemačkoj dijelovi lopatica su probijali krovove i zidove obližnjih zgrada. Požar na vjetroagregatima je drugi po učestalosti kod nesreća. Problem kod požara je da ga je gotovo nemoguće ugasiti zbog velike visine te se gorući dijelovi i pepeo može proširiti po širokom području što dovodi do opasnosti od požara okolne šume, te opasnosti od otrovnih para.
ZAKLJUČAK
Naši stavovi nisu protiv alternativnih izvora energije, ali ne prihvaćamo da nam se nameće nešto što ugrožava život na ovim prostorima i ide na štetu stanovništva. Svi navedeni argumenti, uz 900 prikupljenih potpisa stanovnika općine, te Odluka Općinskog Vijeća protiv gradnje vjetroelektrana jasno pokazuje da ćemo se boriti svim legalnim sredstvima protiv realizacije ovog projekta u našoj Općini.
http://www.youtube.com/watch?v=KoVKP0G_f8M – primjer buke vjetroagregata
http://www.youtube.com/watch?v=na6HxKQQsAM – primjer opasnosti po ptice
https://www.youtube.com/watch?v=iyOImGHyJtQ – primjer treperenja sjene
https://www.youtube.com/watch?v=sbCs7ZQDKoM – primjer nesreće vjetroagregata
Prošlu subotu, na Dan Neovisnosti održana je izborna Skupština Kulturne udruge Dobranje u prostorijama “Ambulante”. Okupilo se nešto više od 20 članova. S obzirom da je još davno donesen novi zakon o udrugama, bilo je potrebno uskladiti Statut Udruge sa novim zakonom te upoznat članove o novostima.
Članovi Skupštine su podrobno izvješteni o djelovanju Udruge u zadnjih nekoliko godina, te o stanju financija koje je stabilno. Odlučili smo da definitivno odustajemo od financiranja članarinom jer je bilo dosta teško redovito prikupljati članarine zbog raspršenosti naših članova, tako da se okrićemo isključivo donacijama, što fizičkih što pravnim osoba.
Osim što su usvojene promjene i dopune Statuta, biralo se i novo vodstvo Udruge. Tako je za novog predsjednika Udruge izabran Dalibor Vuletić, dopredsjednik je Mario Vujević, a tajnik Josip Ćubelić. Uz njih su u Upravni odbor izabrani: Mijo Ćubelić, Ante Lerotić, Ivan Lerotić, Stipan Milardović, i Jure Ćubelić.
Nakon toga razgovaralo se o samom načinu funkcioniranja Udruge, o važnosti da svi koji sudjeluju u aktivnostima ozbiljno shvaćaju svoj posao, te se što više uključe u planiranje i organizaciju. Dogovoreno je da se svaka 2 miseca (po potribi i češće) održavaju sastanci na kojima će se raspravljati daljni koraci djelovanja.
Za sljedeće razdoblje određene su sljedeće aktivnosti:
Kako smo u zadnje vrime pisali dosta o knjizi i promocijama, pa ajmo još malo nastavit u istom smjeru. Naime, prije 6 godina predstavili smo knjigu dobranjskog zeta Antuna Banovića, muža Marine (Markanove) naziva “Izgubljeno djetinjstvo”. U međuvremenu je Antun napisao krimi roman “Opasni poslovi” koji je dosta čitan u Hrvatskoj, te se u zadnjih nekoliko miseci nalazi u top 20 najčitanijih knjiga u Hrvatskoj prema portalu http://croatiaroman.blogspot.hr/.
Riječ je o krimi-trileru koji prikazuje intrige, opasnost moći koja često završava tragičnim završetkom, te današnjicom koja je jednostavno povezana s novcem.
Ako ste zainteresirani, knjigu osim u tiskanom izdanju možete nabaviti i u elektronsko izdanje (e-book).
Zaladilo u Dobranjama. Prvi dani listopada donili su vrlo ladno vrime, dosta kiše, vitra, tako da su šporeti i grijanja stavljeni u funkciju.
S obzirom da je listopad vrime od Ružarija, kod nas je nediljom krunica u 8.30 a iza toga sv. misa. A sljedeće nedilje je misijska nedilja pa se pozivaju svi da svojim prilozima pomognu naše misionare i misionarke u velikim dilima milosrđa.
Naši lovci ne gube vrime te su uz pomoć prijatelja iz okolnih sela odradili jedan dobar dio posla na novoj lovačkoj kući.
Napreduju i radovi na novom dilu groblja. Do sad se za kupnju nove grobnice prijavilo nešto više od 20 ljudi. U startu je planirana izgradnja 50 grobnica ali će to ovisiti o konačnom broju prijavljenih pa je moguće da se zasad izgradi nešto manje.
Pozivaju se članovi Kulturne udruge Dobranje na izbornu skupštinu Udruge koja će se održati u subotu 8. listopada 2016. godine u 19.30 sati u prostorijama “Ambulante” u Dobranjama.
Na skupštini će se odabrati novo vodstvo Udruge, ažurirat će se Statut Udruge prema novom Zakonu o udrugama, te raspravit sljedeći koraci i planovi.
Molba svima da razmisle na koji način mogu pridoniti boljitku našeg mista, da pripreme prijedloge, ideje, da žrtvuju dio svog vrimena.
Vidimo se na Dobranjama.
Nakon predstavljanja knjige u Dobranjama, Ivan Vuletić je uspješno predstavio svoju knjigu “Život je iša kako je iša” u Zagrebu i Splitu. Značajan broj profesora, doktora, znanstvenika ali i dosta ostalih zainteresiranih ljudi nazočilo je ovim predstavljanjima te su svi imali samo riči hvale za ovu knjigu.
Knjigu su u Zagrebu predstavili:
1. Dr. Marin Sopta – znanstvenik i stručnjak za hrvatsko iseljeništvo – voditelj programa
2. Dr. sc. Marina Perić Kaselj – Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
3. Prof. dr. Josip Jurčević – Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, te izvanredni profesor suvremene opće i nacionalne povijesti
4. prof. Srebrenka Bogović
Knjigu su u Splitu predstavili:
1. prof. dr. sc. Marko Trogrlić – pročelnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu
2. prof. dr. sc. Ivan J. Bošković – Odsjek za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Splitu
3. dr. Vide Popović, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt – voditelj programa
Ivan se u svojim izlaganjima zahvalio svima koji su pomagali u nastanku ove knjige, posebno msgr. dr. Nediljku Anti Ančiću, prof. Srebrenki Bogović, ženi Miri i ciloj svojoj obitelji, te svima koji su dolazili na predstavljanja knjige.
Napomena: Kod mene je još nekoliko primjeraka knjige, pa ako je netko želi kupiti može mi se javiti na mobitel ili email.
Evo izvještaj članova Hrvatskog biospeleološkog društva sa njihovog posjeta Dobranjama i spuštanja u Brezdanku:
“17. 09. 2016. članovi Hrvatskog biospeleološkog društva (HBSD) iz Zagreba (Petra Kutleša, Nikolina Kuharić, Alen Kirin, Petra Bregović) bili su u mjestu Dobranje tražeći jamu Guidova bezdanka. Zanimalo ih je naći baš ovu jamu jer je iz nje opisana špiljska životinja dvojenoga Dyocerasoma intermedium (Makarov, Lučić, Mitić & Rađa, 2003.) te su je željeli fotografirati.
Kako je Guidovu bezdanku teško pronaći, put do nje su članovima HBSD-a pokazali mještani Damir i Dalibor Vuletić. Put je prvih 500 m dobar, a zatim postaje sve zarašteniji, ali se ipak nazire. Na putu do jame prolazi se i pokraj jednog većeg bunara (Novak) u kojem uvijek ima vode. Nakon tridesetak minuta hoda stiže se do jame.
U jami su prvi bili članovi Speleološkog društva Špiljar iz Splita još 2002. godine kada je Tonći Rađa prvi puta i pronašao špiljsku dvojenogu Dyocerasoma intermedium.
Ulaz u jamu velik je 5 x 3 m. Jama je duboka oko 100 m. Nakon 40-tak metara dubine, jama se dalje dijeli na dva kraka. Na 40 m dubine je mala polica i u desnom kraku je polica na 70 m. Jama je jako lijepo zasigana i ima dva veća sigasta saljeva. Uz dvojenogu, u jami su članovi Hrvatskog biospeleološkog društva pronašli i druge špiljske životinje: kornjaše, jednakonožne rakove, skokune i pauke.
Akcija je uspiješno obavljena tako da će podaci o jami Guidova bezdanka (nacrt, fotografija ulaza i fotografija dvojenoge) izaći u knjizi Atlas špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske, Svezak 3 (http://www.hbsd.hr/Publikacije.html).“
Velika zahvala članovima Hrvatskog biospeleološkog društva na posjeti Dobranjama i spuštanju u Brezdanku. Hvala na odličnim slikama i izvještaju. Eto, napokon da i mi vidimo tu endemsku vrstu. Posebno je značajno da će Brezdanka nać svoje misto u novom Atlasu.
Prije svega, čestitke Matku i Ani Vuletić (Talini) koji su se vjenčali 3. rujna u Splitu.
Vrime je od grožđa i vina, ove godine dosta slab urod u Imotskoj Krajini. Koliko je da je, mastiti se mora! A kako bi se bez rakije grijali ovu zimu…
Radovi na novom groblju u punom su jeku, teren je dosta tvrd pa ima puno štemanja, al napredak je vidljiv.
Lipo je vidit Krvodol (crkovne njive) nakon puno godina pokošen i očišćen zahvaljujući Dući i Antoniji.
Lovačka sekcija Dobranje počela je s izgradnjom lovačke kuće u blizini Nove lokve.
Prošlu subotu, 17. rujna imali smo još jednu ekspediciju na Brezdanku. Ovog puta posjetili nas je četvero članova Hrvatskog biospeleološkog društva iz Zagreba. Oni su se spustili u Brezdanku i to u oba kraka, da bi sakupili što više informacija o endemskoj vrsti stonoge koju je 2002. godine pronašao biolog Tonči Rađa. Ova endemska vrsta bi tribala bit uvrštena u knjigu endemskih vrsta koja je u pripremi. Očekujemo više detalja i informacija o cilom projektu uskoro.
