Sinoć je na dnevniku HRT-a prikazana reportaža o protivljenju stanovnika naše Općine prema projektu vjetroelektrane Lukovac. Solidna reportaža, ali ne pokazuje dovoljno ogorčenost naših ljudi. A novinari bi tribali malo više pažnje posvetiti razlozima protivljenja i istražiti moguće probleme, provjeriti iskustva iz drugih država. Informirajte se!
U donjem videu je nekoliko osnovnih argumenata protiv vjetroelektrana u blizini naselja u kombinaciji sa reportažom koju prenosimo iz dnevnika HRT-a.
Kulturna udruga Dobranje poziva sve Dobranjčane da dođu u petak 18.11. u 18.00 sati na Trg dr. Franje Tuđmana na raskrsnici u Dobranjama, kod kapelice Gospe Lurdske, na zajedničku molitvu i paljenje svića za žrtve Vukovara, Škabrnje ali i sve žrtve Domovinskog rata koje su dale život za slobodu i mir.
Nastavljeni su radovi na novom dilu groblja. Podiže se zid s južne strane.
A radovi na obnovi zidova na predulazu u kapelicu sv. Ive se polako privode kraju, vjerojatno će sve biti gotovo ovi tjedan.
Slobodna Dalmacija je u svom tiskanom izdanju jučer i elektronskom danas objavila veliki članak Saše Ljubičića o problemu izgradnje vjetroelektrane na području naše Općine. Prenosimo nekoliko izjava:
Pero Bodrožić:
“Neće to samo tako proć. Bit će tu svašta! Narod je ogorčen. Iz ovog mista je par stotina ljudi bilo u najgorem ratu. U naj-go-rem! Umisto da se u Cisti strateški ulagalo, da nam je država stvorila radna mista, oni sad, kad su ljudi počeli odvajat od svoga, kad su i zadnju kunu spremni uložit u turizam – oni oće vjetrenjače?! …Sad kad je to malo turizma krenulo, sad će uništiti krajobraz vjetrenjačama i to kraj čuvenog arheološkog lokaliteta koji je zaštitio UNESCO, pa da i ovo malo svita šta je ostalo ode ća”
Dalibor Vuletić:
“S vjetrenjačima postoji cijeli niz problema. Prvi i glavni je buka, a mjerenja su pokazala da će ona kad se postavi biti dvostruko veća nego je sada uobičajeno u kraju gdje je ostalo mahom starije stanovništvo. Drugi je sjena. Te sjene koje one bacaju na kuće znaju itekako ometati normalan život. Treći je da su radi kvarova mogući uzročnici požara, a kad vatra plane, teško ju je ugasiti zbog visine turbina, a gorući dijelovi i pepeo raznose se svuda naokolo. U nekim slučajevima znaju otpadati i dijelovi lopatice, a dokumentirano je da su neki letjeli čak 1300 metara. Znam, u Općini će vam reći da oni više ništa ne mogu poduzeti da se ta investicija zaustavi, da su nemoćni, ali mi ne mislimo da je tako, i borit ćemo se svim raspoloživim sredstvima da vjetrenjače ne osvanu na prostoru između Ciste Velike, Dobranja i Sviba – odlučan je Vuletić, koji poziva građane da se na internetu i sami informiraju o svim problemima.”
Iko Čelan:
“Prvo slušamo da će zbog toga poskupiti struja, pa se sumnja i u zakonitost takvih poslova, i onda nas ovdje dovedu pred gotov čin – pa kažu, evo, baš tu ćemo postaviti vjetrenjače?! Mi smo na Općinskom odboru HDZ-a to jednoglasno odbili, a kasnije je na Općinskom vijeću odluka da se investitorima poruči da nisu dobrodošli prošla sa samo jednim glasom protiv – objašnjava Čelan, pa ističe da nitko nije a prirori protiv projekta, ali ispada da osim jednog javnog predstavljanja na kojem se govorilo kako je “sve divno i krasno”, narod nije dovoljno čuo i o mogućim problemima suživota s vjetrenjačama u idućih dvadeset i pet godina.”
Načelnik Božo Ćubić:
“Oni koji nam zamjeraju da nismo ništa napravili, ne govore istinu. Mi moramo poštovati Županijski prostorni plan, kao plan višega reda, a u njemu je tu predviđena izgradnja vjetroparka. U vrijeme kad se moglo staviti primjedbu na izbor te lokacije, kad je to zakon predviđao, nije se reagiralo, i kao da nikoga nije bilo briga, a danas je za to kasno. Mi smo svojim primjedbama zaustavili uvrštavanje novih zona za vjetroparkove na ovom području, ali Lukovac je gotova stvar. Mi možemo ići u spor protiv investitora koji ima sve potrebne dozvole, kao i svaka udruga koja je stavila primjedbe na ovaj projekt, ali tko će snositi troškove ako spor izgubimo? Porezni obveznici?I kakva je njegova svrha, ako ne odgađa postavljanje vjetrenjača – pita načelnik kritičare i kaže da u svemu njegov osobni stav o vjetroparku u Cisti nije važan i da će poštovati svaku demokratsku odluku, ma kakva ona bila, a ova posljednja kaže da su vijećnici tijesnom većinom protiv rogobatnih vjetrenjača u ovom stvarno lijepom kraju Zagore”
Cijeli članak pročitajte u Slobodnoj Dalmaciji
Prošli tjedan je počela još jedna runda obnove Sklopa Vuletić, zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Za ovu godine Ministarstvo kulture je izdvojilo iznos od 30 000 kuna. Konzervatorski odjel u Imotskom je odlučio nastavit radove na predulazu u kapelicu sv. Ive. Tako se sad radi na sjevernom i istočnom zidu uz čatrnju. Radovi dobro napreduju i tribali bi uskoro biti gotovi, naravno ovisno o vrimenskim prilikama.
Dobranjska lovačka sekcija i ove godine nastavljaju sa dobrim ulovom. Već zadnja 3 tjedna zaredom su uspješni u lovu na vepra, a među strijelcima je bio i Stipe Božina.
Neobično sunčan i topao dan na blagdan Svih Svetih. Mnoštvo Dobranjčana je već od samog jutra posjećivalo svoja groblja i kitilo ih cvićem u svim bojama. Na misi u 11.00 sati koju je predvodio don Dane, puna crkva i kor, te velik broj ljudi isprid crkve. A nakon mise zajedničko odrišenje kod spomenika hrvatskim mučenicima u groblju.
Uvik je lipo viditi stare prijatelje i poznanike, kao i mnogo onih koje niti ne poznaješ ili ih vrlo ritko viđaš. Na ovaj blagdan se može viditi kako je naše malo selo zapravo veliko, koliko je iz njega ljudi poteklo.
Počeo je tjedan u kojem ćemo proslaviti blagdan Svih Svetih i Dušni dan. Već od prošlog vikenda mnošto Dobranjčana posjećuje i cvićem ukrašava grobove svojih pokojnika uz molitvu.
Na blagdan Svih Svetih u utorak, misa će biti u 11.00 sati.
Na Dušni dan u sridu, misa je u 9.00 sati.
Nakon ladnog početka jeseni, zadnjih nekoliko dana u Dobranjama je vrlo ugodno jesensko vrime, dosta toplo uz prekrasan kolorit boja u prirodi. Idealno za šetnje, branje jesenskih plodova, pripremu namirnica za zimnicu, siču drva.
A dobranjska lovačka sekcija je ulovila svoj prvi trofej, vepra kapitalca. Sritni strijelac je bio Bane Madunić iz Ciste Provo koji je, nogometnim rječnikom, uz još nekoliko strijelaca iz drugih mista doveden u dobranjsku lovačku sekciju da pojača konkurenciju u vrhu napada.
Evo galerije jesenskih slika iz Dobranja:
U organizaciji Kulturne udruge Dobranje, Udruge Crljivica i umjetnika Borisa Šituma u Cisti Provo su postavljeni plakati znakovitih poruka. Tako s jedne strane imamo obavijest da je u blizini lokalitet neprocjenjive vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a – Crljivica, a s druge strane je žestoka poruka onima koji žele u blizini tog lokaliteta a posebno u blizini stambenih kuća Dobranja, Ciste i Sviba postaviti vjetroelektrane i tako ugroziti normalan život, nagrditi okoliš i ugroziti eko sustav.
Sve se to radi protiv volje stanovnika naše Općine, nakon što su upućeni mnogi prigovori u kojima se argumentirano pokazalo da je ovaj projekt štetan za naše stanovnike, gdje je Općina donijela odluku da je protiv izgradnje, da se ovime krše hrvatski zakoni (Zakon o zaštiti od buke).
Prisjetimo se argumenata koje smo prije prikupili:
ARGUMENTI PROTIV VJETROELEKTRANE U BLIZINI NASELJA
Buka koju stvaraju industrijski vjetroagregati je postala veliki problem širom svijeta. Iako proizvođači tvrde da su moderne turbine tiše sve više rastu i pritužbe od ljudi koji žive u blizini novih projekata. Ovo potvrđuju svjedočanstva tisuća ljudi koji žive uz industrijske vjetroagregate, iz Sjedinjenih Država, Kanade, Velike Britanije, Australije, Novog Zelanda, Belgije, Njemačke… Buka je posebno nametljiva, jer su vjetroelektrane često izgrađene u ruralnim područjima gdje ambijentalna razina zvuka može biti prilično niska, pogotovo noću. Na logaritamskoj (dB) skali, povećanje od 10 dB smatra se udvostručenjem razine buke. Budući da je mirna noć u ruralnom području obično oko 25 dB, česta tvrdnja investitora u vjetroelektrane od 45 dB u odnosu na najbliže kuće može se percipirati kao buka glasnija četiri puta od normalne. Poremećaj spavanja predstavlja ozbiljan zdravstveni problem i pitanje ljudskih prava. Zbog toga različite institucije poput Francuske Državne akademije medicine i Organizacija za buku Velike Britanije, te mnogi liječnici i znanstvenici pozivaju na obustavu razvoja svih velikih vjetroelektrana unutar 1,5 km udaljenosti od bilo kojeg naselja.
UTJECAJ BUKE INDUSTRIJSKIH VJETROAGREGATA NA ZDRAVLJE
Nekoliko liječnika iz cijelog svijeta – primjerice, Amanda Harry u Engleskoj, Robert McMurtry u Ontariju, Robyn Phipps u Novom Zelandu – zabilježili su zajednički set efekata bolesti među ljudima koji žive u blizini industrijskih vjetroturbina. Simptomi uključuju: poremećaje spavanja, glavobolja, zvonjenje ili zujanje u ušima , pritisak u ušima, vrtoglavica, mučnina, vizualna zamućenja, ubrzan rad srca, razdražljivost, problem sa koncentracijom i pamćenjem, napadi panike. Dr. Nina Pierpont iz New Yorka je ovaj skup simptoma nazvala “sindrom vjetroturbina” i utvrdila da je primarni uzrok efekt niskih frekvencija buke vjetroturbina na unutrašnje uho. Njezina preporuka je da velike vjetroturbine ne smiju biti smještene bliže od 2 km od naselja.
NAJMANJE UDALJENOSTI VJETROAGREGATA OD NASELJA (SETBACKS)
Velika Britanija – Organizacija za buku Velike Britanije, 2006, tvrdi: “Preporuča se da vjetroturbine ne smiju biti smještene bliže od 1 milju (1600 metara) od naselja.”
Francuska – Medicinska akademija, ožujak 2006, preporučuju minimalnu udaljenost od 1500 metara od naselja dok se ne provede epidemiološka studija koja će odrediti posljedice za zdravlje.
Njemačka – Razina buke u ruralnim naseljima ograničena je na 35 dBA (do 1500m udaljenosti) noću.
Švedska – Granice buke do 35 dBA u rekreacijskim područjima u večernjim satima i noću, i do 40 dBA u naseljima noću.
Danska – Vjetroagregat mora biti smješten na udaljenosti od minimalno 4 × njihove visine od naselja.
Italija – Lokalne vlasti određuju minimalne udaljenosti. Basilicata: 2 km od naselja; Campania: 10 × visina vjetroagregata od naselja; Molise: 20 × visina vjetroagregata od naselja.
Više informacija, primjera, svjedočanstava, audio i video isječaka možete pronaći na internetu:www.wind-watch.org i www.epaw.org
BUKA VJETROAGREGATA JE OPASNA PO ZDRAVLJE
Instalacija vjetroparka na području općine Cista Provo bila bi direktno kršenje hrvatskih zakona jer se po zakonu čitav zahvat smatra zadiranjem u postojeći eko-sistem i blisku okolinu u kojoj žive ljudi, te bi ovolika razina buke bila vrlo opasna po zdravlje ljudi (poremećaje spavanja, glavobolja, zvonjenje ili zujanje u ušima…). Od strane ovlaštene tvrtke za mjerenje buke (Alfa Atest d.o.o.) obavljena su mjerenja rezidualnog (ambijentalnog) nivoa buke noću na 4 lokacije na području općine Cista Provo, blizu kuća najbližih VE. Mjerenja su pokazala da se rezidualna razina buke kreće od 23-25 dB. Shodno Pravilniku o dozvoljenim razinama buke, Članak 6, nakon instalacije VE, rezultirajući nivo buke može biti maksimalno rezidualni nivo izmjeren ranije + 1dB (!), što znači da nivo buke vjetroelektrana ne smije prelaziti 26 dB. Iz proračuna buke za pojedine vjetroagregata u Studiji vidljivo je da najbučnije od njih imaju razinu buke od 40-43 dB što je prekoračenje za oko 20 dB (4 puta jača buka). Da bi se anulirao utjecaj buke vjetroagregata na najbliže kuće koje su otprilike oko 500 m udaljene, vjetroagregati bi se morali udaljiti najmanje 2 km.
Zakon o zaštiti okoliša (NN110/07)
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_80_1659.html
Članak 9 – Načelo predostrožnosti
(6) Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete za zdravlje ljudi i okoliš, ne smije se odlagati poduzimanje nužnih zaštitnih mjera, pa ni u slučaju kada ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istražena.
(7) Odustat će se, odnosno neće se djelovati, obavljati djelatnost i/ili obaviti zahvat, koji imaju znanstveno dokazanu ili pretpostavljenu vjerojatnost štetnog i trajno štetnog utjecaja na okoliša osobito na sastavnice okoliša – biološku raznolikost i krajobraz.
Zakon o zaštiti od buke
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_03_30_648.html
Pravilnik o dopuštenim razinama buke
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_10_145_2548.html
Članak 3 – Rezidualna buka jest ukupna buka prisutna na nekom mjestu prije nego što je došlo do bilo kakve promjene u postojećoj situaciji.
Članak 6 – Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke niža od dopuštene razine prema Tablici 1. članka 5. ovoga Pravilnika, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih izgrađenih, rekonstruiranih ili adaptiranih građevina sa pripadnim izvorima buke ne smije povećati postojeće razine buke za više od 1 dB(A).
EFEKT TREPERENJA SJENE (SHADOW FLICKER)
Efekt treperenja sjene kojeg izazivaju rotirajuće lopatice vjetroagregata bacajući sjenu na kuće i okolno područje naselja u blizini, je također jedan od važnih faktora koji može ugroziti zdravlje i normalan život ljudi. U dokumentu britanske vlade Planiranje obnovljive energije 2004. godine objavljeno je da je dokazano da se efekt treperenja sjene može dogoditi unutar 10 promjera rotora vjetroagregata. U ovom slučaju promjeri rotora vjetroagregata su 90m (Vestas) ili 82m (Enercon), što znači da mogući efekt treperenja sjene može se desiti na udaljenostima 900m, odnosno 820m od vjetroagregata. Pošto se neka naselja nalaze dobro unutar ovih udaljenosti od vjetroagregata postoji realna opasnost da budu izložena ovom efektu. Posebno se to odnosi na zaseoke Ćubelići u selu Dobranje i Jasenak u selu Svib koji se nalazi sjevero-zapadno, odnosno sjevero-istočno od vjetroagregata, na udaljenostima 500-700m. U svijetu je već mnogo dokaza kako je efekt treperenja sjene veliki problem i da ugrožava normalan život.
UTJECAJ VJETROELEKTRANE NA FAUNU
Utjecaj VE na faunu opisan u Studiji utjecaja na okoliš je vrlo površan te ne opisuje posljedice koje će se sigurno dogoditi nestajanjem ptičjih vrsta i poglavito šišmiša iz čitavog područja. Leteća fauna je ključna za regulaciju insekata koji su vitalno pitanje opstanka poljoprivrede na čitavom području. Ovdje je bitno podvući važnost letećih vrsta za ionako osjetljivi eko-lanac na tom području. Također, u Studiji nisu navedene zaštićene vrste surog orla, orla zmijara i sokola koji imaju stanište na ovom prostoru, te je površno istražen prelet ptica selica kojima je koridor na tom području. Nestali bi koridori za divljač i izgubila bi se izvornost lovišta zbog promjene krajobraza.
UTJECAJ VJETROELEKTRANE NA KULTURNU BAŠTINU
Prostor općine Cista Provo ističe se neprekinutim kontinuitetom življenja od prapovijesti i antike do danas. Bogat je kulturno-povijesnim nasljeđem nastalim u različitim vremenskim periodima i pod različitim kulturnim utjecajima, a to nam svjedoče najstariji tragovi ljudske djelatnosti u pećinama (Ikovača), gradine i gomile u svim selima općine, ostaci starih groblja i crkvi (Crkvine), bunari, stećci (Crljivica), stare ceste, obrambeni bedemi (Sklop Vuletić)… Spoznaja da je arhitektonski spomenik nedjeljivo povezan s okolinom, a time i širim regionalnim prostorom postala je jedno od glavnih načela na kojem se zasniva suvremena teorija zaštite kulturne baštine, što znači osim zaštite i očuvanja fizičke strukture arhitektonskog spomenika, težnja je da se spriječi devastacija neposrednog prostora kako bi sačuvao svoje autentično okruženje, a time i svoje prostorne vrijednosti i značenje. Jasno je da bi instalacijom vjetro-parka vrijednost i značenje naše bogate kulturne baštine bili ugroženi.
NESREĆE INDUSTRIJSKIH VJETROAGREGATA
Nesreće industrijskih vjetroagregata nisu baš rijetka pojava (oko 70 nesreća godišnje) tako da prevelika blizina vjetroagregata u odnosu na naselja u slučaju nesreće može ugroziti živote ljudi i oštetiti imovinu. U ovom slučaju neki vjetroagregati su udaljeni 500-700 metara od najbližih naselja. Najveći broj nesreća dešava se zbog kvara na lopaticama vjetroagregata i kao rezultat često dolazi do otpadanja ili cijele lopatice ili njezinih dijelova. Dokumentirano je da su kod nekih nesreća dijelovi lopatice letjeli čak i do 1300m od vjetroagregata. U Njemačkoj dijelovi lopatica su probijali krovove i zidove obližnjih zgrada. Požar na vjetroagregatima je drugi po učestalosti kod nesreća. Problem kod požara je da ga je gotovo nemoguće ugasiti zbog velike visine te se gorući dijelovi i pepeo može proširiti po širokom području što dovodi do opasnosti od požara okolne šume, te opasnosti od otrovnih para.
ZAKLJUČAK
Naši stavovi nisu protiv alternativnih izvora energije, ali ne prihvaćamo da nam se nameće nešto što ugrožava život na ovim prostorima i ide na štetu stanovništva. Svi navedeni argumenti, uz 900 prikupljenih potpisa stanovnika općine, te Odluka Općinskog Vijeća protiv gradnje vjetroelektrana jasno pokazuje da ćemo se boriti svim legalnim sredstvima protiv realizacije ovog projekta u našoj Općini.
http://www.youtube.com/watch?v=KoVKP0G_f8M – primjer buke vjetroagregata
http://www.youtube.com/watch?v=na6HxKQQsAM – primjer opasnosti po ptice
https://www.youtube.com/watch?v=iyOImGHyJtQ – primjer treperenja sjene
https://www.youtube.com/watch?v=sbCs7ZQDKoM – primjer nesreće vjetroagregata
Prošlu subotu, na Dan Neovisnosti održana je izborna Skupština Kulturne udruge Dobranje u prostorijama “Ambulante”. Okupilo se nešto više od 20 članova. S obzirom da je još davno donesen novi zakon o udrugama, bilo je potrebno uskladiti Statut Udruge sa novim zakonom te upoznat članove o novostima.
Članovi Skupštine su podrobno izvješteni o djelovanju Udruge u zadnjih nekoliko godina, te o stanju financija koje je stabilno. Odlučili smo da definitivno odustajemo od financiranja članarinom jer je bilo dosta teško redovito prikupljati članarine zbog raspršenosti naših članova, tako da se okrićemo isključivo donacijama, što fizičkih što pravnim osoba.
Osim što su usvojene promjene i dopune Statuta, biralo se i novo vodstvo Udruge. Tako je za novog predsjednika Udruge izabran Dalibor Vuletić, dopredsjednik je Mario Vujević, a tajnik Josip Ćubelić. Uz njih su u Upravni odbor izabrani: Mijo Ćubelić, Ante Lerotić, Ivan Lerotić, Stipan Milardović, i Jure Ćubelić.
Nakon toga razgovaralo se o samom načinu funkcioniranja Udruge, o važnosti da svi koji sudjeluju u aktivnostima ozbiljno shvaćaju svoj posao, te se što više uključe u planiranje i organizaciju. Dogovoreno je da se svaka 2 miseca (po potribi i češće) održavaju sastanci na kojima će se raspravljati daljni koraci djelovanja.
Za sljedeće razdoblje određene su sljedeće aktivnosti:
Kako smo u zadnje vrime pisali dosta o knjizi i promocijama, pa ajmo još malo nastavit u istom smjeru. Naime, prije 6 godina predstavili smo knjigu dobranjskog zeta Antuna Banovića, muža Marine (Markanove) naziva “Izgubljeno djetinjstvo”. U međuvremenu je Antun napisao krimi roman “Opasni poslovi” koji je dosta čitan u Hrvatskoj, te se u zadnjih nekoliko miseci nalazi u top 20 najčitanijih knjiga u Hrvatskoj prema portalu http://croatiaroman.blogspot.hr/.
Riječ je o krimi-trileru koji prikazuje intrige, opasnost moći koja često završava tragičnim završetkom, te današnjicom koja je jednostavno povezana s novcem.
Ako ste zainteresirani, knjigu osim u tiskanom izdanju možete nabaviti i u elektronsko izdanje (e-book).
