Sv. Ive – početak restauracije zida

Prošli tjedan počeo je još jedan dio radova na Sklopu Vuletić, zaštićenom kulturnom dobru. Kao šta sam ranije pisao, za ovu godinu su odobrena sredstva u iznosu od 30 000 kn, te će se utrošiti na restauraciju zida prije ulaza u prostor kapelice. Radovi bi tribali bit gotovi sljedeći tjedan.

Kulturna udruga Dobranje poziva sve Dobranjčane da dođu u sridu 18.11. u 18.00 sati na raskrsnicu, kod kapelice Gospe Lurdske, na zajedničku molitvu i paljenje svića za žrtve Vukovara i Škabrnje.

Zaštićena kulturna dobra Dobranja

Iako je naše selo veličinom i brojem stanovnika malo, iz perspektive kulturne baštine ono je uistinu veliko. Dugo su naše kulturne vrijednosti bile u drugom planu i malo ko je o njima vodio računa. Istina, naši ljudi su pokušavali, u svojim mogućnostima, čuvati i popravljati pokretnu i nepokretnu kulturnu baštinu, ali nije bilo odgovarajuće potpore od državnih i lokalnih institucija zaduženih za očuvanje kulturnog identiteta. Fala Bogu, u zadnjih 10 godina stvari su se prominile na bolje. Jedno za drugim, malo po malo, naša kulturna dobra su počela dobijati pažnju koju zaslužuju te su se počeli upisivat u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. To možemo zahvaliti angažmanu i naših Dobranjčana, posebice kroz Kulturnu udrugu Dobranje, te Konzervatorskog odjela u Imotskome, uz potporu župe i naše Općine. Tako smo prije 3 miseca dobili i konačno rješenje o upisu Sklopa Vuletić, koji obuhvaća kapelicu sv. Ivana Nepomuka te okolni bedem i građevine, u Registar kulturnih dobara kao zaštićeno kulturno dobro.

Time smo došli na ukupnu brojku od 5 zaštićenih kulturnih dobara u našim Dobranjama, šta je zaista fantastično. Imamo, dakle, 2 pokretna kulturna dobra, te 3 nepokretna, od kojih je jedno i kulturno-povijesna cijelina. Na sljedećoj slici možete vidit izvadak iz Registra zaštićenih kulturnih dobara sa stranica Ministarstva kulture sa popisom naših dobara. Također, malo detaljniji prikaz i opis svakog dobra pojedinačno pogledajte na našoj stranici Zaštićena kulturna dobra

Don Lovri nagrada Općine

20. lipnja 2015.g. u crkvi Gospe od Pojišana u Splitu vjenčali su se Ivan Vuletić pok. Stipana (Talin) i Matea rođ. Bekavac, kći Damira. Čestitamo!

Povodom blagdana sv. Petra i Pavla i dana naše Općine, na svečanoj sjednici Općine Cista Provo održanoj 26. lipnja 2015. dodiljena su javna priznanja trima svećenicima za njihov dugogodišnji pastoralni rad na području naše Općine. Nagrađeni su naš bivši župnik don Lovre Žuljević, don Bogoslav Bartulović župnik Ciste Provo i don Ante Čipčić župnik Aržana. Čestitamo! Za don Lovru je između ostalog rečeno:

“Kroz cijeli svoj svećenički rad iskazivao je neizmjernu ljubav i dobrotu prema svakom čovjeku. Djelujući u Dobranjama preko 40 godina, osim što je bio duhovni vođa, često je bio i pokretač mnogih projekata u crkvi, ali i tolikih akcija za poboljšanje uvjeta života u Dobranjama. Njegovo župničko služenje bilo je obilježeno silnom energijom i toplinom srca koje je osvajalo.”

Memorijalni malonogometni turnir “Mate Vučak Čigra” u Cisti Velikoj je pred vratima. Dobranjčani će i ove godine sudjelovati u 3 natjecanja; veteranski, seoski i dječji kup. Već ovi petak 3. srpnja nastupaju naša dica kao prva utakmica ovogodišnjeg memorijala. Još se ne zna protivnik, ni sat odigravanja, vjerojatno će biti negdi oko 19.30.

Blagdan sv. Ive 2015.

Misec svibanj. Na Dobranjama sve ponovo cvita, pupa, raste, zeleni. A tako rastu i odrastaju generacije mladih Dobranjčana koji ovoga svibnja primaju sakramente pričesti i krizme diljem Lipe Naše. Njima i njihovim roditelji iskrene čestitke. A čestitamo i Anti (Galiću) i Mariji Lerotić koji su na blagdan sv. Ive proslavili svoj zlatni pir, 50 godina braka.

Uistinu je svečano bilo ove subote na Dobranjama, u zaseoku Ćavari, di smo proslavili blagdan sv. Ivana Nepomuka, 225 godina od izgradnje kapelice, te 230 godina od izgradnje ciloga sklopa sa okolnim bedemom.

Pred dosta velikim brojem Dobranjčana i njihovih gostiju (oko 120 ljudi) misu je predvodio don Ante Ančić uz koncelebraciju don Bože i don Marka Ćubelića. Nažalost, ostali naši svećenici su bili spriječeni što svojim obvezama, što zdravstvenim problemima, no svima je bilo vrlo drago što se okupljamo u ovoj prigodi. Don Ante je u svojoj propovidi iznio primjer života sv. Ivana Nepomuka kao dokaz istinske vjernosti Bogu i ljubavi prema čovjeku. Misu je svojim pivanje uveličao i naš zbor pod ravnanjem č.s. Vlaste iako nije bio u punom sastavu.

Nakon mise, Dalibor Vuletić se, u ime Kulturne udruge Dobranje, zahvalio svima koji su došli na proslavu blagdana te najavio predavanje o kulturnoj baštini koje je održao gosp. Ivan Alduk, pročelnik konzervatorskog odjela Imotski. U svom 15-minutnom izlaganju, gosp. Alduk je naglasio veliku vridnost kapelice sv. Ive s okolnim građevinama, kao i drvenog oltara iz stare crkve. Naveo je nekoliko zanimljivih podataka o procesima obnove ovim znamenitosti te se zahvalio našoj Udruzi na pomoći, entuzijazmu i želji da se sačuva i obnovi naša baština. Cilo izlaganje pogledajte na video isječku.

Zatim je uslidilo druženje i zakuska između kuća u blizini kapelice. Pršut, sir, domaći kruv ispod cripnje, soparnik, kolači, razno piće, uz dobro raspoloženje ljudi oduševilo je sve prisutne. Polako se sastajala ekipa i sramežljivo započimala gangu. Odjednom su se sa svih strana počeli priključivat pivači pa je to često izgledalo kao neki novi glazbeni žanr, kao neka klapska ganga. Jedni su pivali, drugi guslili, treći pomno slušali i pratili stihove. Baš lipa atmosfera, puno smija, pisme, razgovora, sijećanja na stara vrimena. Poslušajte i pogledajte u video isječku kako je sve to izgledalo i zvučalo.

Ćavari su se pokazali kao dobri domaćini, fala svima koji su sudjelovali u organizaciji, fala našim svećenicima, gosp. Alduku i svima koji su sa nama proslavili blagdan sv. Ivana Nepomuka.

Humanitarni koncert u Cisti Velikoj

U nedilju se održao odličan humanitarni koncert duhovne glazbe u crkvi u Cisti Velikoj. Svrha je bila skupljanje sredstava za liječenje malog Davida Čelana koji boluje od cerebralne paralize te mu je potrebna operacija u Španjolskoj.

U koncert nas je uveo sa 2 izvedbe zbor osnovne škole Ivan Goran Kovačić i zaradio veliki aplauz. Nakon toga, vidili smo nekoliko solo pivačkih i sviračkih nastupa odličnih učenika glazbene škole iz Imotskog, koji su na kraju, također, završili nastup sa nekoliko zborskih izvedbi. Crkva je bila ispunjena, posebno je puno bile dice iz svih mista naše Općine.

Zahvala don Dani i č.s. Vlasti na organizaciji, svim pivačima na lipim nastupima, te svima koji su došli i dali svoj doprinos. Veliki pozdrav i podrška malom Davidu i njegovoj obitelji od Dobranjčana, uz Božji blagoslov i nadu za ozdravljenje!

Gospodarenje otpadom, financiranje obnove kulturnih dobara

Prije nešto manje od godinu dana pisao sam o vrlo važnoj temi gospodarenja otpadom i potrebi razvrstavanja otpada u za to predviđene kontejnere. Naša Općina je, sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, nabavila odgovarajuće kontejnere te su u našem selu postavljeni na 3 lokacije: na Dubravi, na raskrsnici u centru sela, te u Ćavara. Na svakoj lokaciji postavljena su 4 kontejnera, PLAVI za papirnatu ambalažu, CRNI za metalnu ambalažu, ŽUTI za plastičnu ambalažu i ZELENI za staklenu ambalažu. Osim toga, kod crkve su postavljena 2 velika kontejnera, jedan za CVIĆE i drugi za SVIĆE. Naravno, kontejneri za ostali komunalni otpad su i dalje tu.

Čini mi se da je općenito naše selo puno čišće i lipše nakon pojave kontejnera prije nekoliko godina, sve je manje otpada razbacano po raznim lokacijama. Sad je vrime da napravimo još jedan korak naprid te se potrudimo da zaista razvrstavamo otpad onako kako triba i tako smanjimo i rasteretimo komunalna odlagališta.

Lipe vijesti i ove godine vezano za očuvanje kulturne baštine našem mista. Prema rješenju Ministarstva kulture za ovu godinu su, u kategoriji zaštite pokretnih kulturnih dobara, dodiljena sredstva za nastavak restauracije vrlo vridnog glavnog oltara iz naše stare crkve i to u iznosu od 50 000 kn tako da je plan da se restauracija završi u sljedeće 2 godine. Vrlo važno će biti da se stara crkva dovoljno sanira (posebice dobro izolira) do trenutka povratka oltara u nju. O tome ćemo uskoro tribati razgovarati i surađivati s Konzervatorskim odjelom Imotski u pronalaženju najboljeg rješenja za to. A u kategoriji zaštite nepokretnih kulturnih dobara, našoj kapelici sv. Ive i okolnim građevinama i bedemom, dodiljeno je 30 000 kn. Uskoro ćemo doznati koji je sljedeći zahvat kojeg planira Konzervatorski odjel Imotski za ova sredstva.

Restauracija oltara iz stare crkve

Ekstremno vrime u zadnjih par dana u Dobranjama. Nakon velikog sniga, jaka bura, uz povremene prekide je zaledila cilo selo, sav snig je pretvoren u led. Temperature dosežu i do -10 stupnjeva, oštećeni su i neki strujni stupovi tako da je najbolje ne izlazit previše iz kuće ako se ne mora. No ipak, sve funkcionira dobro, ceste su prohodne i energetska mreža stabilna.

Nekoliko informacija kako prolazi restauracija glavnog oltara iz naše stare crkve:

Ove godine je Ministarstvo Kulture osiguralo 20 000 kuna za restauraciju. Voditeljice radova su mr. Ivana Letilović, dipl. konzervator-restaurator i Lana Kekez, dipl. konzervator-restaurator, a uz njih su još 4 izvođačice radova.

Oltar je demontiran 2013.g. te transportiran u dijelovima u radionicu. Na drvenom nosiocu vidljivi su tragovi oštećenja nastali djelovanjem crvotočine i vlage, slikani sloj je velikim dijelom oštećen, vidljiva su osipanja i odizanja bojenih slojeva. Oltar je cijelom površinom prekriven slojem površinske nečistoće i voska.

Izvršeni su sljedeći istražni radovi:

1. Stratigrafska analiza slikanih slojeva – uzorkovanja na različitim dijelovima oltara kako bi se ustanovio broj slikanih /bojenih slojeva na oltaru.
2. Mehaničko i kemijsko sondiranje slikanih slojeva (izvršeno na predoltarniku) – Sondiranja su izvršena kako bi se ustanovila količina slikanih slojeva i tehnika kojom su izvedeni. Ovisno o tehnici oslika i sačuvanosti oslika, prvenstveno izvornog, biti će odlučeno koji će se od slikanih slojeva sačuvati i prezentirati.

Sondiranjem slikanih slojeva ustanovljeno je da se radi o dva i tri bojena sloja. Bojeni slojevi su na uljenoj osnovi, teško se i mehanički i kemijski uklanjanju tj, odvajaju. Zaključeno je da je originalni oslik u velikoj mjeri sačuvan.

Nakon istražnih radova i elaborata o rezultatima, napravljena je također, i stabilizacija slikanog sloja, tzv.podljepljivanje gdje je slikani sloj stabiliziran nanošenjem 5%-tne otopine toplog zečjeg tutkala preko japanskog papira.

Opsežniji radovi na oltaru kreću sljedeće godine s programom za 2015.g.

Dvi velike fešte

Iza nas su 2 velike fešte koje su se održale u Dobranjama, pa evo izvještaja sa zakašnjenjem, bilo je dosta posla oko organizacije pa nisam stiga prije.

Krenimo sa proslavom Dana Domovinske Zahvalnosti 5. kolovoza. Ujutro smo imali svetu misu za Domovinu koju je predvodio don Alojzije Ćubelić uz koncelebraciju đakona Miljenka Bošnjaka koji je u propovidi naglasio lipotu tradicije slavljenja Dana zahvalnosti kao i potribu da uvik budemo spremni žrtvovati se jedni za druge.

Kasnije navečer, standardno velik broj Dobranjčana i naših gostiju iz okolnih mista okupio se na školskom igralištu. Odigralo se nekoliko revijalnih utakmica između naših ekipa, Galantara i Croatie ’90-’91. Cilo vrime za dobru atmosferu brinuo se Frane Jukić sa domoljubnim i zabavnim pismama. Lipo je bilo vidit u društvu stare prijatelje, pivalo se gange, prisjećalo se starih događaja.

Okupljene je u ime Kulturne udruge Dobranje pozdravio Dalibor Vuletić i zahvalio se svim dobročiniteljima koji na bilo koji način pomažu i sudjeluju u organizaciji ove proslave te pozvao sve na otvaranje spomenika dr. Franji Tuđmanu 17. kolovoza. Kao znak zahvale za poseban doprinos i potporu Kuturnoj udruzi Dobranje u promicanju sportskog duha, te sudjelovanju u sportskim uspjesima našeg mista uručena je zahvalnica Kreši Ćubeliću (Pepičinom). Lip pozdravni govor, također je održao fra Žarko Relota istaknuvši kako tribamo bit ponosni na ovaj dan i uvik ga slaviti i biti zahvalni svim hrvatskim braniteljima. Naravno, nakon revijalnih utakmica dobranjska dica su preuzela igralište na kojem bi se povremeno mišali sa plesačima na glazbu uživo. Uistinu još jedna lipa noć u Dobranjama. Pogledajte Galeriju slika.

Prošlu nedilju Dobranje se ponosno i dostojanstveno zahvalilo prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu otkrivši mu spomenik u centru sela.

Svečanost je počela svetom misom koju je predvodio don Tomislav Ćubelić uz koncelebraciju naših svećenika don Marka, don Bože, don Alojzija i don Lovre a misu je svojim pjevanjem uveličao mješoviti Cisko-Dobranjski zbor pod ravnanjem sestre Vlaste.

Don Tomislav je u vrlo nadahnutoj propovidi govorio o povijesnoj težnji hrvatskog naroda za samostalnošću i o svijesti koju je dr. Tuđman nosio u sebi da postoji hrvatski narod, koji se kao krvna i duhovna cjelina ne da poistovjetiti ni s kakvim višenarodnim konsrtukcijama te da njegov narod može, treba i želi biti svoj na svome.

Bez zadrške je činjenica da je hrvatski narod imao velikane duha, kulture, Crkve, politike, ljude nesebične ljubavi prema domovini. Sve je to podržavalo iskru nade i vjere, da možemo imati državu, ali…… Do dolaska dr. Tuđmana moja domovina nije imala čak ni imena osim općenita: kraj, zavičaj, dolina, kotlina, zemlja, ognjište, tuđinci su je zvali kneževina, kraljevina, carevina……slavija…. sve osim Hrvatska. Shvatio je dr. Tuđman da je narod bez države kao katedrala bez zvonika.

Za svoj cilj stvaranja hrvatske države dr. Franjo Tuđman je žrtvovao položaj i blagostanje generala boljševičke vojske i ideologije, odrekao se društvenog položaja, osobnih probitaka, radi svoje ideje ostvarenja hrvatske države trpio je bio etiketiran i zatvaran. Svome narodu dr. Tuđman je poklonio sve tjelesne i duševne snage. Hrvatski narod kao da je gubio vjeru u svoje dostojanstvo i državu i zamislimo kakav je put trebao proći ovaj čovjek da mu vrati vjeru, da hrvatski čovjek može hoće i treba stvoriti svoju državu. Djela velikih ljudi, a predsjednik hrvatske države je to bio, prelaze preko svoga vremena, te se prenose u budućnost i postaju trajno duševno nasljeđe budućih naraštaja. Pojedinci stvaraju velika djela.

Uvijek je dr. Franjo Tuđman bio za korak snalažljiviji i izdržljiviji od svojih protivnika, osporavan nije se zaustavljao, ponižavan i vrijeđan išao je uspravno čvrsto oslonjen na hrvatskog čovjeka, a u zapletenim i nepredvidivim situacijama naslonjen na hrvatskog vojnika koji mu je duboko vjerovao, uronjen u prošlost, ali vjerodostojan kad je riječ o budućnosti Hrvatske, da bi na kraju povijesno trijumfirao.

Nemojmo praznim riječima Boga privlačiti na svoju stranu, nego svoje ponašanje uskladimo s njegovim etičkim zahtjevima, tako da sami budemo na Božjoj strani. Puno toga pokazuje da iz iskustva vjere i povijesti vlastitoga naroda nismo dovoljno naučili. Svijet bez zla ne postoji, ali je moguće stvoriti takav svijet u kojemu zlo neće biti pobjednikom. Stoga: Što je ostalo od patnje i žrtve; ponosa i jedinstva hrvatskog naroda. Je li se istopilo? Nije li nam zaborav, krive procjene zamaglili temelje istine koje ne naziremo? Nije li nam interes iznad svih svetinja u ovom narodu? Ostali su hrabri ljudi, branitelji. Tu je patnja, bol i križevi kao znak, poziv i opomena da ste vi stvorili ovo državu. Ostaje istina da je ova država obranjena i stvorena iz ljubavi.

Na kraju mise kratkim govorom se zahvalio Tuđmanu i don Lovre.

Nakon mise išlo se u procesiji do centra sela. Velik broj ljudi, uzvanika, gostiju iz susjednih mista, Dobranjčana iz svih krajeva, bilo je negdi oko 800 ljudi. Protokol je krenuo sa puštanjem audio snimke nekoliko Tuđmanovih govora i himnom Republike Hrvatske koju je izveo naš zbor. Nakon toga, sve okupljene je u ime Kulturne udruge Dobranje pozdravio Dalibor Vuletić.

Od uzvanika pozdravili smo: saborskog zastupnika gospodina Antu Sanadera, izaslanika predsjednika HDZ-a gospodina Tomislava Karamarka, saborskog zastupnika gospodina Antu Babića, načelnika općine Lovreć, dožupana Splitsko-Dalmatinske županije, gospodina Antu Šošića, načelnika naše općine Cista Provo, gospodina Božu Ćubića sa suradnicima, gospodina Antu Mihanovića tajnika županijskog odbora HDZ-a, predsjednika splitskog gradskog odbora HDZ-a gospodina Petra Škorića, gospodina Josipa Miljka predsjednika HČSP-a, člana splitskog gradskog vijeća, gospodina Luku Podruga, gospodina Ivana Šipića, gradonačelnika Trilja, načelnika općine Zagvozd – gospodina Mira Gaće, donačelnika općine Klis gospodina Marka Galića, dobranjskog zeta gospodina Antona Kovačeva, akademskog kipara gosp. Antu Brčića, autora našeg prekrasnog spomenika, Udrugu Hrvatske Domovinske Vojske 1941.-1945. te Društvo Hrvatski Domobran Split kao i naše svećenike.

Gospodine predsjedniče, Vi ste zadužili svoj narod jer ste mu u povijesnim trenucima bili na čelu i omogućili stvaranje države. Ali kao i svi veliki ljudi, niti Vi nećete dočekati izraze zahvalnosti za to. Učinit će to tek dolazeće generacije. Ali vjerujte, učinit će. Vi ćete biti veliki čovjek hrvatske povijesti, ali ne za života, već kada ocjene budu donesene hladnom glavom.

Danas upravo mi to i činimo, hladne glave ali vrućeg srca postavljamo ovaj spomenik kao znak velike zahvalnosti dr. Tuđmanu i svim hrvatskim braniteljima na daru slobodne i samostalne Domovine. Želimo naglasiti kako često nismo zadovoljni načinom na koji je lik i djelo dr. Tuđmana predstavljen u hrvatskoj javnosti, te osjećamo dužnost da kao izravni sudionici i svjedoci stvaranja hrvatske države, ustrajemo u širenju istine i osjećaja zahvalnosti zbog naraštaja koji dolaze.

Dr. Franjo Tuđman je ugradio svoj život u borbu za slobodu svog naroda i povijesnu istinu o njemu, te je najsvjetlije razdoblje hrvatske povijesti zauvijek obilježeno njegovim imenom. Molimo Boga i želimo vjerovati da u Hrvatskoj postoje ljudi poput predsjednika Tuđmana, mudri, hrabri i spremni žrtvovati se za dobrobit svog naroda.

Hvala svim dobročiniteljima koji su podržali ovaj projekt, od raznih županijskih, općinskih i gradskih tijela, donacija firmi, pa do individualnih donacija Dobranjčana iz dijaspore, diljem Lijepe Naše kao i onih koji ovdje žive. Posebno nam je drago da su mnogi Dobranjčani sudjelovali tako da s ponosom možemo reći da je ovaj spomenik zajednički projekt svih nas. Hvala svima koji su na bilo koji način sudjelovali u organizaciji i pripremi ove svečanosti, kao i svima Vama dragi prijatelji što ste svojom nazočnošću uveličali ovaj događaj.

Na kraju, posebna zahvala akademskom kiparu Anti Brčiću, čija je majka iz Dobranja, na velikom trudu i radu u izgradnji prekrasnog spomenika i energiji kojom je nosio ovaj projekt.

Zatim je okupljene pozdravio načelnik naše općine Bože Ćubić zahvalivši se dr. Tuđmanu na daru domovine koju mi moramo učinit boljom i uspješnijom.

Govor je održao i saborski zastupnik gospodin Ante Sanader:

Dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne Hrvatske države i prvi predsjednik, čiji nam život, djelo i političke vizije, a posebice poruka koju nam je ostavio u naslijeđe koja je uklesana na njegovu nadgrobnu ploču „Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku nizašto“, moraju biti trajna inspiracija i nadahnuće u našem političkom djelovanju. Od Tuđmana moramo učiti i stalno mu se vraćati, jer je Tuđman kao nitko prije njega znao u danim okolnostima pronalaziti najbolja rješenja rukovodeći se prvenstveno interesima hrvatskog naroda i hrvatske države. Znao je jasno postaviti zadaće, uspostaviti zajedništvo i besprijekorno trasirati put za postizanje zadanih ciljeva.

Spomenik su zajednički otkrili gospodin Ante Sanader, gospodin Ante Šošić i gospodin Anđelko Lerotić – Guverner, dragovoljac domovinskog rata i pripadnik 3. bojne 4. brigade, a blagoslovio ga je naš bivši župnik don Lovre. Nakon toga svi su se zadržali u centru sela na fešti, jilo se i pilo, pivalo i guštalo. Pogledajte Galeriju slika.

Za koji dan postavit ću i video zapise sa obe fešte, a uskoro ćemo imati dvd sa otvaranja spomenika, sa svim važnim događajima, od propovidi, govora, otkrivanje i blagoslova spomenika do reakcija i slika fešte. Slobodno mi se javite svi koji želite dvd pa ću vam poslat čim to dobijemo.

Čestitka Anti i Anđeli Ćubelić (Lauškić) na rođenju drugog sina!

Predstavljena knjiga “Markovića jama”, održana misa

U sridu navečer, 28. svibnja u Trilju je predstavljena knjiga “Markovića jama – partizanski zločin u Aržanu i Podima 1944.” kojom autor mr. Ivan Kozlica razotkriva zločin kojega su partizani počinili prije 70 godina nad zarobljenim domobranima i civilima. Knjiga je predstavljena u okviru obilježavanja 70. godišnjice tog strašnog zločina, koju je organizirao Grad Trilj u suradnji s Hrvatskim centrom za ratne žrtve, a pod pokroviteljstvom Županije Splitsko-Dalmatinske i župana Zlatka Ževrnje.

Dvoranu triljskog gradskog kina do posljednjeg su mista ispunili rodbina žrtava, ponajviše sa šireg imotskog, ljubuškog i posuškog područja, predstavnici Splitsko-Dalmatinske županije i čelnici brojnih gradova i općina, veliki broj svećenika i časnih sestara, mještani cetinskog kraja i drugi. Predstavljanje je počelo prikazivanjem filma autora Marka Kalajžića snimljenog 23. rujna 1990. godine kojim je dokumentiran prvi ulazak u Markovića jamu. Nakon toga s prigodnom pjesmom nastupio je župni zbor župe Svetog Ivana Krstitelja iz Graba.

Prvi predstavljač knjige bio je prof. Tomislav Đonlić koji je svoje izlaganje počeo citatom rečenice Ante Jurjevića Baje izgovorene u Dubrovniku 1944. godine: “Bilo kako bilo, ubiti ih se mora”. Kroz tu rečenicu oslikavala se politika komunističke partije. U nastavku je Đonlić detaljno govorio o sadržaju knjige u kojoj Kozlica piše o bitci u Aržanu poslije koje se zarobljeni domobrani i civili od strane partizana vode na križni put te likvidiraju, njih 138 od kojih su 102 posmrtna ostatka eshumirana iz Markovića jame na Podima. Taj zločin, kazao je Đonlić, komunisti su se silno trudili prekriti.

Uz Hrvatski centar za ratne žrtve, sunakladnik ove knjige je KD Trilj na čijem je čelu dr. sc. don Josip Dukić koji je istaknuo kako treba zahvaliti mr. Kozlici jer na svjetlo dana izlazi još jedna od brojnih, dugo skrivanih istina o komunističko-partizanskim zločinima. Don Josip Dukić je kazao da još nije napravljen popis žrtava 2. svjetskog rata s područja Splitsko-makarske nadbiskupije. Pritom je naveo primjer komunističkog krivotvorenja. Jedan stanovnik sela Košute poginuo je u savezničkom bombardiranju crkve u Kaštel Sućurcu. Njegovo ime se, međutim, našlo na popisu žrtava fašističkog terora u Jasenovcu. Dukić je nazočnima skrenuo pozornost na fotografiju Markovića jame na naslovnici knjige koja ima oblik granica Jugoslavije i kazao da je to snažna simbolika.

Velikim pljeskom dočekan je gospićko-senjski biskup mons. Mile Bogović, predsjednik Komisije HBK i biskupske konferencije BiH za hrvatski martirologij, koji je kazao kako smo dugo živjeli u sustavu koji dijelu ljudi nije priznavao da su ljudi. Taj sustav je prestao, ali, dodao je, nije nestao. Bogović je u svom govoru naglasio kako se on temom istraživanja stratišta i žrtava bavi i iz osobnog razloga, jer kako je istaknuo, još nije pronašao jamu u koju je bačen njegov otac. Biskup Bogović podsjetio je kako je do sada otkriveno preko 1.800 jama u koje su partizani bacali žrtve, napominjući kako broj jama zasigurno prelazi i dvi tisuće. Ono što je gurano u zaborav, što je trebalo zbrisati i memorije, ponovno je ušlo u memoriju hrvatskog naroda.

U svom kratkom obraćanju, autor mr. sc Ivan Kozlica govorio je o tijeku prikupljanja građe za ovu knjigu, kako je istraživao događaje od Aržana do Poda, zahvalivši se svima koji su na bilo koji način pomogli da se iz jame eshumiraju posmrtni ostaci žrtava i da se zahvaljujući don Lovri Žuljeviću, Petru Tomašu, don Ivanu Ćubeliću i drugim Dobranjčanima sahrane u jednu zajedničku grobnicu na Dobranjama, gdje se svakog uskrsnog ponedjeljka služi misa zadušnica.

Inače, svi govornici su nekoliko puta spominjali hrabrost i volju mještana Dobranja i našem bivšeg župnika koji su sve učinili da se jama istraži, da se posmrtni ostaci sahrane onako kako je dostojno čovika. U samoj knjizi je navedeno 138 osoba za koje postoje podaci da su ubijeni u Aržanu i Podima krajem svibnja i početkom lipnja 1944. godine.

A u petak 30. svibnja misnim slavljem, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća je kod Markovića jame na Podima obilježena 70. obljetnica partizanskog zločina nad pripadnicima hrvatskih oružanih snaga i civila. Svečano misno slavlje predvodio je fra Luka Livaja, uz koncelebraciju dekana Cetinskog dekanata i župnika Trilja don Stipe Ljubasa, župnika Graba fra Duška Botice i još pet svećenika. Misno slavlje svojim nastupom uveličao je crkveni zbor grabske župe pod vodstvom č.s. Vedrane Ivišić.

Misnom slavlju nazočila je rodbina žrtava s područja cetinskog i imotskog kraja, Bosne i Hercegovine, poljičkog kraja te ostali građani sa šireg triljskog područja. Svetoj misi i komemoraciji nazočila su i brojna izaslanstva – Županije Splitsko-dalmatinske i jedinica lokalne samuprave s područja Hrvatske i BiH, među kojima su bili župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja, s dožupanima Lukom Brčićem i Antom Šošićem, zatim gradonačelnik Trilja Ivan Šipić sa svojim suradnicima, te izaslanstva Grada Sinja, općina Otok, Ciste Provo, Tomislavgrada, Posušja, Gruda i Ljubuškog, kao i članovi Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Vice Vukojević, Gordana Turić, Bože Vukušić, Anđelko Mijatović i Marko Kalajžić, kao i mještani Gata koji su preživjeli četnički pohod 1943. godine. Iz Dobranja je prisustvovalo 20-tak ljudi.

Prije početka misnog slavlja nazočne je pozdravio župnik Graba fra Duško Botica. Predvodnik misnog slavlja fra Luka Livaja u svojoj propovijedi istaknuo je kako su ljudi u Markovića jami ubijeni na najzvjerskiji način od strane pripadnika partizanskih jedinica: “Ubijeni su samo zato jer su Hrvati, jer su ljubili svoju jedinu domovinu, druge nisu imali. Ovo je mjesto tada postalo mjesto smrti, mjesto zaustavljenih života, srušenih zemaljskih nadanja i snova. Ova će jama, kao i mnoge druge diljem Hrvatske i druga stratišta hrvatskog naroda, na samo nama poznat način trajno šaptati riječi koje su nad njima i izrečene i molitve koje su u njima moljene… Partizani i komunisti krili su svoje zločine koje su učinili pod Titovim vodstvom, jer je on mrzio hrvatski narod.”

Nakon svete mise zadušnice, u svom kratkom obraćanju gradonačelnik Trilja Ivan Šipić izrazio je zadovoljstvo što je otkrivena istina Markovića jame i što su žrtve otete zaboravu, te je zahvalio svima koji su tome pridonijeli. Župan Zlatko Ževrnja kazao je da je Markovića jama još jedna postaja hrvatskog križnog puta. Pred okupljenim mnoštvom Ževrnja je izrazio žaljenje što Hrvatski sabor nije htio prihvatiti pokroviteljstvo nad ovom komemoracijom, kao ni nad komemoracijom za žrtve stradanja podkamešničkih sela. “Treba dostojanstveno obilježiti sve grobove, sva grobišta. Treba na dostojanstven način označiti mjesta njihovog stradanja, odati im jedno ljudsko, istinsko poštovanje, bez obzira s koje strane su stradali i u kojim postrojbama, jesu li to vojnici ili civili. Prošlo je 70 godina od ovog strašnog zločina, a naša je zadaća istražiti istinu svih zločina i tako zatvoriti ovu bolnu stranicu naše povjesti, kako bismo čistiji mogli krenuti u budućnost. S ovog mjesta šaljemo poruku svima u Hrvatskoj, hrvatskoj vlasti i povjesničarima da prionemo istraživanju svih žrtava II. svjetskog rata”, istaknuo je Ževrnja, podsjećajući kako je Dugopolje na jednom mjestu obilježilo sve žrtve, neovisno u kojoj su vojsci stradali. U nastavku komemoracije izaslanstva Županije, općina i gradova te rodbina žrtava na Markovića jamu položili su vijence i zapalili svijeće, uz hrvatski mirozov kojeg je na trubi izveo član gradske glazbe Sinj Mladen Poljak. U prigodnom dijelu programa nastupila je Klapa ‘Sveti Luka’ iz Otoka.

Pristup Markovića jami je vidno poravljen, postavljen je putokaz, prosičena šuma do same jame, a prostor oko jame očišćen i ograđen.