Malo iz povijesti

Pogledajte kako je izgledala katastarska mapa Dobranja iz mletačkog vrimena kod podjele zemlje 1725. godine. Na njoj se mogu uočiti brojni lokaliteti i nazivi u Dobranjama koji i dan danas postoje.

Tako npr. za našu staru crkvu stoji “Chiesa di San Zuane” (crkva sv. Ivana), za bunare ispod crkve “Due bunari Bristovize” (2 bunara Bristovac), na Dubravi imamo “Casa di Giure Chiubelich” (Kuća Jure Ćubelića), a iza “Aigua Rugnaviza” (Voda? Runjavice), za dobranjsko polje “Capmagna di Dobragne” kraj kojeg se nalazi “Bunar Giebazusa” (bunar Gibazuša). Od donjem dila sela daju se pročitati neke kuće: “Blas Setka”, “Nicola Setka”, “Vujavich”, “Ancich”, “Grgo Lerotich”, “Stipan Miloradovich”, “Giure Chiavar”, “Ilia Burazin”, “Matij Mitrovich”, “Lovre Lerotich”, pa još imamo “Bunar Pischiet” (bunar Pišćet), “Sito Podgradinom” (Misto pod Gradinom).

Iz jednog novinskog članka o povijesti stolačkog kraja u Hercegovini imamo priču o Vuku Popratoviću koji je bio iz plemena Hrabrena – Miloradovića – Stipanovića (iz kojeg potječu današnji Milardovići). Zanimljivo je da je Vuk Popratović branio Siget 1566. god. kao jedan od najbližih suboraca Nikole Šubića Zrinskog di je junački poginuo o čemu piše u svojoj knjizi “Obrana Sigeta”, dr. Anđelko Mijatović.

Iz vrimena drugog svitskog rata evo jedne razglednice koju Domobran Jozo Vuletić šalje iz vojne pošte u Italiji svojoj majci 1942. god. u kojoj piše kao što se uvik u nas pisalo u pismima i razglednicama: “Javljam se da sam živ i zdrav kao što i vama želim… Kada primiš ovu kartu odmah piši šta ima novoga… Drugo nemam šta da pišem nego primi pozdrav… Pozdravi ćaću i ostale”. Za adresu piše: “selo Dobranje, ZP Cista, N.D. Hrvatska”

A iz vrimena kad u selu još nije bilo auta, kad su jedino prijevozno sredstvo bila volovska zaprežna kola, kad su naši stari često išli u livanjsko polje di su imali zemlju, pa su kola morala bit registrirana, ko danas auta. Evo kako je izgledala registracija od kola pok. Petra Ćubelića Lauškića:

Obnova oltara stare crkve

Drveni polikromirani oltar sv. Ivana Krstitelja iz naše stare crkve je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, te se već nekoliko godina restaurira. Restauracija je zahtjevna jer je bio u dosta lošem stanju, ali malo pomalo, svake godine napreduje prema svom kraju. Teško je reći koliko će još vrimena tribati za završetak radova, naravno, ovisiti će o dodiljenim sredstvima od Ministarstva kulture, nadamo se u roku 2 godine. Evo nekoliko informacija o radovima u zadnjih nekoliko godina (fala mr.art. Ivani Letilović):

Oltar je demontiran 2013.g. te transportiran u dijelovima u radionicu. Na drvenom nosiocu vidljivi su tragovi oštećenja nastali djelovanjem crvotočine i vlage, kao i nedostatak drvenog nosioca. Slikani sloj velikim dijelom je oštećen, vidljiva su osipanja i odizanja bojenih slojeva kao i dijelom nedostatak slikanog ili bojenog sloja. Oltar je cijelom površinom prekriven slojem površinske nečistoće i voska. U kampanji radova 2015.g. oltar je očišćen od voska i površinske nečistoće, te je uklonjen dio preslika, 2016. godina nastavljeno je uklanjanje preslika. U 2017.g. izvršena je 3. faza uklanjanja preslika. U 2018.g. izvedene su rekonstrukcije nedosajućih dijelova drvenog nositelja. U 2019.g. izvršena je rekonstrukcija preparacije na glavnini oltara.

Evo nekoliko slika radova iz 2019. godine:

Dobranje na starim mapama

U neprestanoj potjeri bespućima interneta za informacijama o dobranjskoj prošlosti, posebice pretražujući stare mape Hrvatske i Dalmacije, zanimljivo je bilo vidit koliko je uopće Dobranje bilo prikazivano na starim mapama, što djelomično ukazuje na njegovu važnost u određenim povijesnim razdobljima.

Zasad nisam uspio naći niti jednu mapu koja je prikazivala Dobranje prije 18. stoljeća, bar pod ovim imenom sada. Na tim starijim mapama se u starijim vrimenima od susjednih mista moglo viditi Tronum (Cista Velika) i Ludrum (Lovreć) od starih rimskih naselja, pa mista poput Cacuina (Čačvina), Noviselle (Nova Sela) od kasnijih.

Mape sa najranijim prikazima Dobranja koje se u to vrime prikazivalo kao Dobragne ili Dobragn, možemo naći od početka mletačke vladavine Dalmacijom kad je od Turaka oslobođena Imotska Krajina (od 1717. god.). Iz tog vrimena, na nekim mapama se ponekad može vidit i Aptovac (područje nedaleko od Ančića kuća).

Jedna od najstarijih mapa sa prikazom Dobranja koju sam do sada našao je Karta vojno-sanitarnog kordona na mletačko-osmanskoj granici koju je napravio Melchiori 1731. godine. Možete je viditi u Muzej Sinjske Alke. Iz 18. stoljeća još je nekoliko karti Dalmacije na kojima se prikazuje Dobranje (autori: Santini, Riviera, Cantelli…).

Već početkom 19. stoljeća, Dobranje se redovito nalazi na svim zemljovidima Hrvatske i Dalmacije, posebno od vrimena francuske uprave zbog važnosti Napoleonove ceste koja je od Budimira prolazila preko Manidrage kroz Dobranje prema Bosni (autori: Kipferling, Handtke, Flemming, Vandermaelen…).

Povisna potraga se nastavlja, u međuvrimenu pogledajte galeriju starih mapa.

Obnova sklopa Vuletić

Završen je još jedan dio radova na sklopu Vuletić, zaštićenom kulturnom dobru Republike Hrvatske. Saniran je zapadni zid na ulazu u bedem s obe strane, fugiran, izgleda odlično.

Stipe Vujević (sin Ante i Anđelke) i Ana Blajić vjenčali su se 21. rujna 2019. u crkvi sv. Spasa na Mejašima. Čestitke mladencima!!!

Listopad, misec Krunice. Pa i kod nas nediljna misa počinje u 8.30 sa Ružarijem.

Neki su me pitali za žiro račun naše župe da bi direktno uplatili za obnovu zvona. Evo broj računa (IBAN): HR0324070001100566461

Naglo je zaladilo u Dobranjama početkom listopada, kiša, bura i odma temperature padoše ispod 10 stupnjeva. Odma jesen preuzela, već se triba ložit vatra navečer. A gljive taman lipo krenile, pa ko zna razlikovat dobre od otrovnih…

Kraj lita

Lito je došlo kraju, posebno se to već sad ositi u Dobranjama navečer kad je značajno ladnije. Sad će počet jesenske radosti u obliku mastenja grožđa i pravljenja vina i rakije.

Inače, gotovi su završni radovi na cesti od Dobranja prema Tijarici, uređeni su prilazi i cestovni pojas, zaziđani pojedini zidovi te ocrtan kolnik.

Počinju ovogodišnji konzervatorski radovi na sklopu Vuletić, zaštićenom kulturnom dobru Republike Hrvatske. Skele su postavljene na zapadni zid bedema, kod Avlije, nastavit će se sa sanacijom zidova započetom prošle godine. Podsjetnik da je za ovu godinu osigurano 50 000 kuna od Ministarstva kulture.

Ove nedilje su nas u župnoj crkvi dočekale župne obavijesti na letku koji će se ubuduće tiskati i diliti vjernicima svake nedilje kao što će biti i na oglasnoj ploči. Uz obavijesti tu je i nediljno evanđelje, propovid, i još neka razmišljanja i citati.

Zanimljiva slika isprid jedne staje u Terci. Nema domaćina, nema gostiju, samo priroda kuca na vrata i lagano preuzima stvar u svoje ruke…

2 šolda iz Venecije

Malo naknadnih čestitki za rođenja novih Dobranjčana ovo lito.
Čestitke Slavku i Mileni Milardović (Joskić), te Mati i Katarini Vuletić (Talini) na rođenju kćeriju!

Postavljen je asflat na dionici ceste od Dobranja do Tijarice. Sad još slijede radovi na uređenju dijelova oko prometnice kao i njeno označavanje.

U našim Dobranjama često se može naletit na predmete koji svjedoče o našoj povijesti i životu koji se odvija na ovim prostorima prije više stotina godina. Tako je ovo lito na Runjavicama iza Ćubelića kuća, kopajući kumpire, Tomislav Ćubelić Tokušić našao jedan stari novčić 2 Solda (šolda) koji potječe iz doba Venecije.

Na novčiću s jedne strane piše SAN * MARC * VEN (Sveti Marko Venecija) te rimski broj II, a u sredini je lav sv. Marka koji drži otvorenu knjigu. S druge strane piše: DALMA ET ALBAN jer je novac kovan za Dalmaciju i Albaniju. Novčić je od bakra te je najvjerojatnije napravljen između 1691. i 1709. godine, te bi mogao biti vrlo rijedak.

Ovako otprilike izgleda kad se novčić očisti (primjer sa interneta):

Dobranje proslavilo Dan Domovinske Zahvalnosti

Nakon jedne velike fešte, tribalo je sve to ponoviti odma sutradan, za Dan Domovinske Zahvalnosti.

Po običaju don Alojz je predvodio jutarnju misu za Domovinu.

Uzevši u obzir da je sva infrastruktura već bila spremna kod župske crkve, te da su iskustva sa Alojzove proslave bila odlična, odlučili smo se ove godine upravo tu pokušati organizirati proslavu Dana Pobjede. I pogodili!

Ljudi su bili oduševljeni prostorom i okruženjem. Važna komponenta svih naših proslava su revijalne nogometne utakmice koje su se ovaj put održavale na crkovnim njivama koje je naš Nedo Lerotić ekspresno pokosio kad smo se odlučili na proslavu pokraj crkve. Prostor oko crkve se pokazao idealan jer je puno veći od školskog igrališta, i nudi mogućnost za svakoga bilo da se igra ili gleda nogomet, da se prošeta oko crkve i groblja, da se sidne za stol i u miru pojide i popije, ili pak da se zapleše na glazbu Frane Jukića i prijatelja.

Što se tiče sportskog dila programa, u polufinalnim utakmicama veterani Dobranja su pobjedile Galantare, a kombinirana ekipa Uskoplja i Linza je pobjedila Usoru. U finalu je ekipa Uskoplja i Linza pobjedila Dobranje nakon boljeg izvođenja penala i osvojili pehar kojeg im je uručio načelnik Općine Božo Ćubić.

Atmosfera na proslavi je bila odlična, sva hrana se pojila, piće popilo, da je bilo i još ne bi bilo loše, sviralo se i pivalo do duboko u noć. Malo je sve skupa bilo sporije u nekim trenucima pa se malo više čekalo u redu, al to su stvari koje tribamo popravit za sljedeću godinu. Pogledajte djelić atmosfere u videu:

Okupljene je prigodno i izvanredno pozdravio đakon Miljenko (poput pravog domaćina – fala mu!).

Najmlađe Dobranjčane je Kulturna udruga Dobranje obradovala darivajući ih hrvatskim majicama. Fala Tonćiju Ćubi na pomoći s majicama.

Valja se zahvaliti mnogima koji su na bilo koji način pomogli ovoj proslavi.

Prije svega, veliko FALA hrvatskim braniteljima koji su nam omogućili da se ovog dana radujemo i budemo ponosni i zahvalni. Fala svim našim gostima iz Usore, Uskoplja, Linza, Busovače, Zagreba što su uveličali našu proslavu. Fala našoj Općini i SD Županiji na financijskoj pomoći. Fala NK Commerce d.o.o. Aržano i našem Ivanu Ćubeliću Šurjaku na donacijama. Fala svim Dobranjčanima i članovima naše Udruge koji su pomogli u organizaciji proslave, posebno onima koji su podnili najveći teret u zadnjih nekoliko dana.

Naposljetku, fala dragom Bogu na lipom vrimenu i da je sve prošlo lipo, ugodno i svečano. Do sljedeće godine…

Pisma o zavičaju

Evo jedna lipa pisma o našem zavičaju, o Dalmatinskoj Zagori, u kojoj možemo pripoznat i naše misto, koja izražava jake emocije često skrivene u našim srcima. Nek nas podsjeti na lipotu naše didovine, da je uvik poštujemo i iznova joj se vraćamo.

Pismu je napisao Ivan Pajdek i objavljena je na portalu www.kamenjar.com

IME NJENO, SVETINJA MI VIČNA

Pitaju me zašto slažen rime,
u kojin si često glavna tema,
šta s ponoson spominjen ti ime,
k’o da ničeg osin tebe nema.

Još mi kažu da si skoro pusta,
da u tebi život jedva diše,
a da moja puna su te usta,
k’o da nigdi, ničeg nema više.

Vele, o njoj tol’ke pisme slažeš,
a s njom nisi i u njoj ne živiš,
da je voliš, sigurno nam lažeš…
i da njojzi, k’o ničem’ se diviš!

A, Ja kažen:-‘ej sumnjive Tome!
taman da san na kraju planete,
nikad neću dati da se slome,
spone šta me za nju vežu, svete!

Ona krv je šta puni mi vene,
ime njeno, svetinja mi vična!
ponosan san na kamene gene,
u srcu mi, Zagora je dična!

Svemogućeg da ja iman snagu,
nebo nad njom, bilo bi od zlata,
didovon bi vraćali se pragu…
i stara opet, otvarali vrata.

Da mi duša misto raja živa,
načas smrti, zaželit ću želju…
tu ostane usrid krša siva,
zato ću se molit spasitelju.

Program obnove kulturnih dobara 2019.

Na stranicama Ministarstva kulture RH objavljene su liste odobrenih programa obnove kulturne baštine za 2019. godinu koje će Ministarstvo financirati.

https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=21569

Među odobrenim programima zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima za 2019. godinu i ove godine se nalazi Sklop “Vuletić”, kapelica sv. Ive sa pripadajućim bedemom i građevinama. Odobreni iznos ove godine je 50 000 kuna.

Također, među odobrenim programima zaštite na pokretnim kulturnim dobrima za 2019. godinu nalazi se glavni oltar naše stare crkve iz 18. stoljeća. Odobreni iznos ove godine je 60 000 kuna.

Dođite na proslavu Dana Domovinske Zahvalnosti u Dobranje

Kulturna udruga Dobranje tradicionalno organizira proslavu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza na školskom igralištu u Dobranjama.

Proslava se organizira u Dobranjama od 2007. godine, nakon izgradnje školskog igrališta. Svake godine program uključuje nekoliko revijalnih nogometnih utakmica Dobranjčana i njihovih gostiju, glazbu uživo, te mnoštvo hrane i pića.

Pozivamo Dobranjčane i njihove prijatelje da nam se pridruže i uveličaju jedan od najvećih dana hrvatske povijesti.

Ovogodišnji program:

09.00 sati: Nediljna je misa svakako na kojoj ćemo se posebno moliti i za Domovinu

19.30 sati: Revijalne nogometne utakmice Dobranjčana i gostiju iz Hrvatske i BiH

21.30 sat: Glazba uživo uz nastup Frane Jukića i prijatelja

Dan Domovinske Zahvalnosti 2018.

Napomena: Molimo sve koji žele pomoći u organizaciji i posluživanju jela i pića da se jave.