U utorak, 24. lipnja, u župi sv. Ivana Krstitelja na Dobranjama svečano je proslavljena svetkovina Rođenja Ivana Krstitelja. Središnje misno slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić u zajedništvu sa petnaestoricom svećenika među kojima je bilo deset svećenika koji su ove godine obilježili 25 godina svoga svećeništva: don Mihael Prović, don Dražen Radman, don Augustin Radović, don Lovre Šola, don Mijo Šurlin, don Boris Vidović, don Damir Vuletić, fra Ivica Erceg, don Darko Poljak i don Nikola Menalo.
Nadbiskup Križić u propovijedi se osvrnuo na duboki smisao svećeničkog poziva, a zatim i na svetkovinu sv. Ivana Krstitelja. Propovijed je započeo pozivom na zahvalnost za dar svećeništva koje se, kako je rekao, ne temelji na ljudskoj volji, već na Božjoj odluci. Obraćajući se slavljenicima, nadbiskup je uputio riječi zahvalnosti za sve što su tijekom tih godina činili za Boga i narod. Zahvalio im je na ustrajnosti, vjernosti i požrtvovnosti, te ih podsjetio kako se svaki svećenički poziv živi u nadi. Istaknuo je da Bog nikome ne oduzima slobodu pa samim time ne daje ni jamstvo da će se netko u pozivu ostvariti. Svećenički život može biti plodan samo ako postoji suradnja s Bogom. U tom je kontekstu upozorio kako pozvani može, nažalost, postati i Božje razočaranje, ne samo ako napusti svoj poziv, nego i ako ostane u njemu, a živi ga nevjerno. „Stoga nije najvažnije ustrajati u pozivu, nego ustrajati u vjernosti“, naglasio je nadbiskup. Mons. Križić potom se osvrnuo na biblijski lik Zaharije, oca Ivana Krstitelja, koji je i sam bio svećenik, ali u ključnom trenutku kada mu anđeo naviješta rođenje sinanije povjerovao. Taj Zaharijin trenutak sumnje, rekao je nadbiskup, pokazuje kako čak i svećenik može izgubiti iz vida Božju logiku. „Zaharija, bez obzira što je svećenik, ne uspijeva povjerovati da bi on mogao dobiti dijete. On to više ne očekuje, ne izgleda mu to više moguće. I on zbog svoje nevjere postaje nijem“. Posebno je naglasio kako Zaharijina nijemost nije imala posljedice samo za njega, nego za čitav narod. Svećenik koji ne vjeruje, koji se zatvori Božjoj volji, postaje nesposoban prenijeti Božji blagoslov narodu, istaknuo je nadbiskup i uputio snažnu opomenu i poziv svećenicima da ne zanemare odgovornost koju nose jer njihova vjera ili nevjera ima posljedice za čitavu zajednicu.
U drugom dijelu propovijedi nadbiskup Križić posvetio se liku sv. Ivana Krstitelja ističući njegovu duboku poniznost i potpuno usmjerenje na Krista. Ivan nije tražio slavu za sebe, već je bio poslan da pripremi put Gospodinu. „Ivan pred svojim učenicima izjavljuje da Isus mora rasti, a on se umanjivati“, podsjetio je nadbiskup i rekao kako svaki svećenik, poput Ivana, mora biti onaj koji drugima pokazuje Krista, a ne samoga sebe. Govorio je i o važnosti pustinje u Ivanovu životu, ali i u životu svećenika. Pustinja kao mjesto tišine, molitve i susreta s Bogom, trebala bi biti i sastavni dio života svakog svećenika. „Navjestitelju radosne vijesti pustinja je nešto neophodno“, istaknuo je, dodavši da se upravo u šutnji i osami može najdublje čuti Božja riječ. Na kraju propovijedi, nadbiskup je slavljenicima uputio riječi ohrabrenja i poziva na nastavak vjernog služenja: „Bog preko vas želi obdariti još mnoge. Ostanite mu u potpunosti na raspolaganju i provedite ostatak života prolazeći ovom zemljom čineći dobro“.
Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor, a na kraju se vjernicima obratio jedan od jubilaraca župnik don Augustin Radović. Poručio je kako „u svemu što činimo i što jesmo, iskazujemo najprije hvalu Bogu Ocu i Sinu i Duhu Svetomu za darovanu ljubav i darovano milosrđe“, a upravo to, nastavlja župnik, činili su okupljeni „slaveći ovu svetu misnu žrtvu“. Potom je zahvalio Bogu za 25 godina dara svećeništva i služenja Crkvi svoje braće i sebe, a sve Božjom snagom i milošću te je zatim ustvrdio kako su kvalitete sv. Ivana Krstitelja, neustrašivo i hrabro naviještanje Riječi Božje i poniznost pred Bogom, itekako potrebne svećeniku današnjice. Na kraju je vjernike pozvao na molitvu za njihovu vjernost i ustrajnost, ali i za nova duhovna zvanja te u konačnici zahvalio nadbiskupu što je kao glava mjesne Crkve uputio riječi ohrabrenja.
Svoj srebrni jubilej ove godine obilježavaju svećenici zaređeni jubilarne 2000. godine. Oni su studij teologije završili na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, a formaciju primili u Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Splitu i Franjevačkom klerikatu. Za Splitsko-makarsku nadbiskupiju, 25. lipnja 2000. godine u splitskoj konkatedrali sv. Petra, po rukama nadbiskupa mons. Ante Jurića, zaređeni su: don Augustin Radović iz župe Sinj, danas župnik u Cisti Velikoj i upravitelj župe Dobranje; don Dražen Radman iz župe Muće-Donji, trenutno župnik u Dusini i Velikom Prologu; don Mihael Prović iz župe Opuzen, župnik župe Veli Varoš u Splitu; don Lovre Šola iz župe Prisoje, na službi župnika u župi Spinut u Splitu; don Boris Vidović iz župe Vidonje, župnik u Konjskom i upravitelj župe Koprivno; don Mijo Šurlin iz župe Proložac, ekonom Splitsko-makarske nadbiskupije i ravnatelj UZUK-a; don Damir Vuletić iz župe Visoka (Split), danas župnik u Kaštel Štafiliću. Za Franjevačku Provinciju Presvetog Otkupitelja tom je prigodom zaređen fra Ivica Erceg iz župe Otok koji danas djeluje u HKM Stuttgart-Zentrum. Na naslov Šibenske biskupuje zaređen je don Darko Poljak iz župe Sinj, a danas je na službi župnika i dekana u Skradinu. Iste je godine za Trebinjsko-mrkansku biskupiju, 29. lipnja u Mostaru, po rukama mostarsko-duvanjskog biskupa Ratka Perića, zaređen don Nikola Menalo iz župe Dračevo, a on danas vrši službu generalnog vikara Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije.
