Jedan od običaja koji također polako nestaje iz našeg mista je pečenje rakije loze od dropa koji ostaje nakon pravljenja vina.
Cili postupak pečenja rakije traje gotovo cili dan. Sami sustav za pečenje sastoji se od 2 kotla. U jednom kotlu se loži vatra iznad koje se stavlja vinski drop. Kad se dostigne dovoljno velika temperatura, drop se pretvara u paru koja putem cijevi prelazi u drugi kotao koji je pun vode. Ta voda ladi paru od dropa i pretvara je u rakiju koja lagano curi u posude kroz gazu i komadić dunje za aromu. Početna rakija bude dosta jaka pa se miša sa rakijom koja se dobije pred kraj procesa koja je nešto slabija da bi se dobila rakija odgovarajuće snage.
Osim samog procesa koji je dugotrajan, cili taj običaj pečenja rakije je također bio prigoda za druženje mještana, pa bi se tu jilo, pilo, razgovaralo i pivalo. Donosila bi se stara rakija (ako bi je ostalo), probavala se nova, raspravljalo čija je bolja, pričale bi se stare priče, pivalo gange u lipoj atomsferi.
Ritki su kotlovi za pečenje koji su još ostali u upotrebi, evo nekoliko slika sa pečenja rakije u kotlovima pok. Tomislava Škaričina kao mali podsjetnik na ovaj običaj.
Uobičajeno mnoštvo Dobranjčana u dane oko blagdana Svih Svetih došlo je u Dobranje na grobove svojih pokojnika.
Blagdan Svih Svetih, po ponovo prilično toplom vrimenu, proslavljen je u župskoj crkvi misom koju je predvodio don Augustin uz koncelebraciju don Bože Ćubelića.
Iza mise, u procesiji se išlo do Trga Hrvatskih Mučenika kod spomenika u našem groblju di je održana molitva za sve pokojne.
Blagdan Svih Svetih – srida, 1. studenog 2023. – misa će biti u 14.00 sati nakon koje će se održati molitva za pokojne kod središnjeg križa u groblju.
Dušni dan – četvrtak, 2. studenog 2023. – misa će biti u 9.30 sati
O doseljenju naših Hercegovačkih predaka u Dobranje početkom 18. stoljeća evo jedan isječak iz knjige fra Josipa Solde: Etničke promjene i migracije stanovništva u Sinjskoj Krajini krajem 17. i početkom 18. stoljeća
Hercegovačke obitelji proširile su se u Dobranju i Tijarici gdje su prije njih posjedovali imanja Bišćani i Dicmanjci. Kako, naime, nije bilo dosta zemlje u Bisku a ni na Dicmu, harambaša Sučić-Akrap, Petar Dadić ali i Luka Rozga, Vid Lucić, Mate Babić i Ivan Ančić s oko 30 obitelji i 400 osoba, koje su stigle u podložništvo Mletačke Republike, dobile su od Moceniga godine 1696. preko Cetine Dobrinje uz Tavernicu, Maljaku dragu i Vuvanje kuk (?). Jednako u Nosiću je Poljičanin Petar Pletikosić zahvatio 27 kanapa zemlje.'”) Stoga su se Hercegovci tužili providuru (28. listopada 1698). Iako su tuženici pokazali investiture dobivene 28. listopada 1697. i iako je na providurovu sudu u Splitu 20. svibnja 1699. priznato da imaju pravo, ipak je naglašeno da se Hercegovcima mora osigurati životni minimum. Stoga su im ostavljene zemlje, a čak je harambaša Akrap morao platiti 12 lira za troškove parnice.'”) Cijela, zapravo, stvar nije bila važna jer je taj kraj pripao Osmanlijama.
Ispod pak Čačvine nastanili su se Antun Ković, Luka Žilić i Ivan Babić te im je Mocenigo godine 1697. odobrio zidinu i 30 kanapa neobrađene zemlje u Aptovcu. Tu je 27. kolovoza 1697. dobio nešto posjeda Andrija Čović.
Vidimo da se tu spominje Dobranje i Aptovac kao i presuda providura o dodjeli zemlje doseljenicima. A s obzirom da su u posjedu zemlje na Dobranjama prije toga bili ljudi iz Biska, moguće je da se po njima i zove vrh na brdu Pečun – Bišćanska gradina.
Uskoro kreću radovi na završetku sanitarnog čvora pokraj župne crkve u Dobranjama. Sama unutrašnjost objekta nije bila dovršena, te će biti potrebno napraviti preinake rasporeda prostorija i elemenata da bi prostor bio u potpunosti funkcionalan. Kompletna rekonstrukcija i opremanje unutrašnjosti će koštati oko 22 000 eura.
Poziv svim Dobranjčanima da u okviru svojih mogućnosti pomognu završetku još jednog velikog dijela projekta rekonstrukcije naše župne crkve i okolnog prostora.
Svoje priloge možete dati župniku prije nediljnih župnih misa, a možete i uplatiti na žiro račun naše župe (IBAN): HR0324070001100566461 sa naznakom “Za rekonstrukciju sanitarnog čvora”.
Za sve one koji žele uplatiti donaciju iz inozemstva na devizni račun župe:
Opis uplate: Rekonstrukcija sanitarnog čvora
Prima: Splitsko-Makarska nadbiskupija Župa Dobranje Imotsko
Adresa: Don Rade Rilova 1, 21244 Cista Velika
Mjesto: Dobranje
IBAN: HR0324070001100566461
Ime banke: OTP banka d.d.
Adresa banke: Domovinskog rata 61, 21 000 Split
BIC (Swift) kod banke: OTPVHR2X