Ne da se zima

Iako smo usrid prolića, zadnja 2 tjedna je vrlo ladno na Dobranjama, jutarnje temperature znaju bit i oko 0 stupnjeva tako da se šporeti još lože. Niske temperature i mraz su obrstili ono malo cima kumpira šta su izvirile iz zemlje, pa se sad polako oporavljaju. Al zato na njivama ima litavca ka u priči, neće njega obrstit ni led ni mraz. Ma ni spuži, čije je vrime sad, ne izlaze baš često.

Unatoč svemu, radovi na novom groblju iđu dalje, valjda će se sad to i ubrzat s dolaskom toplijih i dužih dana.

Nastavljaju i dobranjski lovci radove na lovačkoj kući, sad je na redu krov.

Slavko Milardović (Joskić) i Milena Juričić su prošli vikend uplovili u bračnu luku. Čestitamo!

Jučer je Dobranjčane uzdrmao potres kojemu je epicentar bio u Kamešnici, bilo je kratko ali je i dobro zatreslo.

Blagdan Cvitnice, raspored za Veliki Tjedan

U nedilju smo proslavili blagdan Cvitnice u Dobranjama. Blagoslov maslinovih grančica se održao u staroj crkvi nakon čega se u procesiji išlo do nove crkve di je održana sveta misa. Blagoslov i misu predvodio je rektor Bogoslovije u Splitu don Boris Vidović.

Pročitana je i obavijest o rasporedu bogoslužja u Velikom Tjednu:

Veliki Četvrtak, 13. travnja – misa je u 18.00 sati.

Veliki Petak, 14. travnja – obredi Velikog petka u 17.00 sati.

Velika Subota, 15. travnja – Uskrsno bdijenje počinje u 20.00 sati blagoslovom vatre, zatim sveta misa, a nakon mise blagoslov hrane.

Uskrs, 16. travnja – misa je u 11.00 sati.

Evo još nekoliko prolitnih slika slikanih na blagdan sv. Josipa kad se kao nekad u šetnji na Prljačama sastaše Ančići, Vujevići i Vuletići:

10 godina web stranice Dobranja

Vrime brzo leti. Evo prošlo je 10 godina od kad smo pokrenili web stranicu Dobranja. Prošlo je mnogo događanja, raznih projekata, radova, zanimljivosti, promjena, puno se Dobranjčana, u međuvremenu preselilo na oni svit, malo je novih rođeno u Dobranjama… Ova stranica također služi i kao svojevrsna arhiva koju malo-pomalo prepisujem sa starih stranica pa ćemo uskoro moć pretražit sve događaje u zadnjih 10 godina.

Nastojat ćemo i dalje pratiti sve novosti vezano za naše lipo misto, te činiti sve šta možemo da ga sačuvamo i oživimo.

A zadnjih dana je ladnoća popustila, zajužilo je, pa su se upalile motorne pile da se nadomiri veliki potrošak drva za grijanje u prvom misecu. A koliko je bilo ladno svjedoči slika Ćubelića lokve koja je još gotovo cila zamrznuta iako je iza nas već nekoliko značajno toplijih dana.

Protekla studen je također zaustavila radove na novom dilu groblja kao i završetak radova na izolaciji sanitarnog čvora kod crkve.

Prošli petak je bio blagdan sv. Blaža, pa smo na nediljnoj misi imali grličanje – blagoslov grla. Svećenik s dvjema svijećama pristupi vjerniku i moli: “Po zagovoru sv. Blaža, biskupa i mučenika, oslobodio te Bog od bolesti grla i svakog drugog zla!”

Božićna ispovid

Prije pet dana dosta jak potres je pogodio Split i okolicu, a dobro se osjetio i u Dobranjama. Osim malo straha, nema druge štete.

Nažalost počeli su pripremni radovi za izgradnju vjetroelektrane Lukovac unatoč protivljenju stanovnika naše Općine.  Ali mi nećemo odustati u borbi protiv ovog projekta!

Vrime je priprave za Božić pa će u Dobranjama božićna ispovid biti u četvrtak 16.12. u 2 termina: ujutro u 9.30 i popodne u 15.00.

Aktivnosti K.U. Dobranje

Kako smo na zadnjoj Skupštini predložili da Udruga preuzme jedan dio radova na sanitarnom čvoru pokraj crkve, što je i prihvaćeno od župnika, prije nekoliko dana smo počeli sa radovima na vanjskoj izolaciji. Sav materijal je nabavljen, posebna zahvala Agiju na trudu i Denisu Baniću na donaciji dila materijala. Radove izvode Damir Vuletić i Dražan Lerotić.

Također, Udruga je uplatila 2000 kn za Vukovarski Vodotoranj – simbol hrvatskog zajedništva.

Nakon stanke od nekoliko dana, nastavljeni su i radovi na novom dilu našeg groblja. Izgrađeni su istočni i južni zid, te nekoliko grobnica.

Susret s ministrom Lovrom Kuščevićem

Jučer su se predstavnici Kulturne udruge Dobranje susreli sa ministrom graditeljstva i prostornog uređenja gosp. Lovrom Kuščevićem, dožupanom gosp. Antom Šošićem i vodstvom naše Općine. Upoznali smo minstra sa svim našim pokušajima i prigovorima protiv projekta vjetroelektrane Lukovac, jasno naglasili da se tobože projekti od posebnog državnog značaja ne mogu raditi na štetu i protiv volje lokalnog stanovništva, te prenili zabrinutost i ogorčenost ljudi zbog toga. Također, mi nećemo odustati u borbi protiv ovog, za naše ljude i Općinu štetnog projekta koji ugrožava normalni život stanovništva.

Zahvaljujemo ministru i dožupanu šta su odvojili svoje vrime za razgovor s nama.

Slika preuzeta sa facebook profila gosp. ministra.

Vjetroelektrane – Nećete razbojnici!

U organizaciji Kulturne udruge Dobranje, Udruge Crljivica i umjetnika Borisa Šituma u Cisti Provo su postavljeni plakati znakovitih poruka. Tako s jedne strane imamo obavijest da je u blizini lokalitet neprocjenjive vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a – Crljivica, a s druge strane je žestoka poruka onima koji žele u blizini tog lokaliteta a posebno u blizini stambenih kuća Dobranja, Ciste i Sviba postaviti vjetroelektrane i tako ugroziti normalan život, nagrditi okoliš i ugroziti eko sustav.

Sve se to radi protiv volje stanovnika naše Općine, nakon što su upućeni mnogi prigovori u kojima se argumentirano pokazalo da je ovaj projekt štetan za naše stanovnike, gdje je Općina donijela odluku da je protiv izgradnje, da se ovime krše hrvatski zakoni (Zakon o zaštiti od buke).

Prisjetimo se argumenata koje smo prije prikupili:

ARGUMENTI PROTIV VJETROELEKTRANE U BLIZINI NASELJA

Buka koju stvaraju industrijski vjetroagregati je postala veliki problem širom svijeta. Iako proizvođači tvrde da su moderne turbine tiše sve više rastu i pritužbe od ljudi koji žive u blizini novih projekata. Ovo potvrđuju svjedočanstva tisuća ljudi koji žive uz industrijske vjetroagregate, iz Sjedinjenih Država, Kanade, Velike Britanije, Australije, Novog Zelanda, Belgije, Njemačke… Buka je posebno nametljiva, jer su vjetroelektrane često izgrađene u ruralnim područjima gdje ambijentalna razina zvuka može biti prilično niska, pogotovo noću. Na logaritamskoj (dB) skali, povećanje od 10 dB smatra se udvostručenjem razine buke. Budući da je mirna noć u ruralnom području obično oko 25 dB, česta tvrdnja investitora u vjetroelektrane od 45 dB u odnosu na najbliže kuće može se percipirati kao buka glasnija četiri puta od normalne. Poremećaj spavanja predstavlja ozbiljan zdravstveni problem i pitanje ljudskih prava. Zbog toga različite institucije poput Francuske Državne akademije medicine i Organizacija za buku Velike Britanije, te mnogi liječnici i znanstvenici pozivaju na obustavu razvoja svih velikih vjetroelektrana unutar 1,5 km udaljenosti od bilo kojeg naselja.

UTJECAJ BUKE INDUSTRIJSKIH VJETROAGREGATA NA ZDRAVLJE

Nekoliko liječnika iz cijelog svijeta – primjerice, Amanda Harry u Engleskoj, Robert McMurtry u Ontariju, Robyn Phipps u Novom Zelandu – zabilježili su zajednički set efekata bolesti među ljudima koji žive u blizini industrijskih vjetroturbina. Simptomi uključuju: poremećaje spavanja, glavobolja, zvonjenje ili zujanje u ušima , pritisak u ušima, vrtoglavica, mučnina, vizualna zamućenja, ubrzan rad srca, razdražljivost, problem sa koncentracijom i pamćenjem, napadi panike. Dr. Nina Pierpont iz New Yorka je ovaj skup simptoma nazvala “sindrom vjetroturbina” i utvrdila da je primarni uzrok efekt niskih frekvencija buke vjetroturbina na unutrašnje uho. Njezina preporuka je da velike vjetroturbine ne smiju biti smještene bliže od 2 km od naselja.

NAJMANJE UDALJENOSTI VJETROAGREGATA OD NASELJA (SETBACKS)

Velika Britanija – Organizacija za buku Velike Britanije, 2006, tvrdi: “Preporuča se da vjetroturbine ne smiju biti smještene bliže od 1 milju (1600 metara) od naselja.”
Francuska – Medicinska akademija, ožujak 2006, preporučuju minimalnu udaljenost od 1500 metara od naselja dok se ne provede epidemiološka studija koja će odrediti posljedice za zdravlje.
Njemačka – Razina buke u ruralnim naseljima ograničena je na 35 dBA (do 1500m udaljenosti) noću.
Švedska – Granice buke do 35 dBA u rekreacijskim područjima u večernjim satima i noću, i do 40 dBA u naseljima noću.
Danska – Vjetroagregat mora biti smješten na udaljenosti od minimalno 4 × njihove visine od naselja.
Italija – Lokalne vlasti određuju minimalne udaljenosti. Basilicata: 2 km od naselja; Campania: 10 × visina vjetroagregata od naselja; Molise: 20 × visina vjetroagregata od naselja.

Više informacija, primjera, svjedočanstava, audio i video isječaka možete pronaći na internetu:www.wind-watch.org i www.epaw.org

BUKA VJETROAGREGATA JE OPASNA PO ZDRAVLJE

Instalacija vjetroparka na području općine Cista Provo bila bi direktno kršenje hrvatskih zakona jer se po zakonu čitav zahvat smatra zadiranjem u postojeći eko-sistem i blisku okolinu u kojoj žive ljudi, te bi ovolika razina buke bila vrlo opasna po zdravlje ljudi (poremećaje spavanja, glavobolja, zvonjenje ili zujanje u ušima…). Od strane ovlaštene tvrtke za mjerenje buke (Alfa Atest d.o.o.) obavljena su mjerenja rezidualnog (ambijentalnog) nivoa buke noću na 4 lokacije na području općine Cista Provo, blizu kuća najbližih VE. Mjerenja su pokazala da se rezidualna razina buke kreće od 23-25 dB. Shodno Pravilniku o dozvoljenim razinama buke, Članak 6, nakon instalacije VE, rezultirajući nivo buke može biti maksimalno rezidualni nivo izmjeren ranije + 1dB (!), što znači da nivo buke vjetroelektrana ne smije prelaziti 26 dB. Iz proračuna buke za pojedine vjetroagregata u Studiji vidljivo je da najbučnije od njih imaju razinu buke od 40-43 dB što je prekoračenje za oko 20 dB (4 puta jača buka). Da bi se anulirao utjecaj buke vjetroagregata na najbliže kuće koje su otprilike oko 500 m udaljene, vjetroagregati bi se morali udaljiti najmanje 2 km.

Zakon o zaštiti okoliša (NN110/07)
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_80_1659.html

Članak 9 – Načelo predostrožnosti
(6) Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete za zdravlje ljudi i okoliš, ne smije se odlagati poduzimanje nužnih zaštitnih mjera, pa ni u slučaju kada ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istražena.
(7) Odustat će se, odnosno neće se djelovati, obavljati djelatnost i/ili obaviti zahvat, koji imaju znanstveno dokazanu ili pretpostavljenu vjerojatnost štetnog i trajno štetnog utjecaja na okoliša osobito na sastavnice okoliša – biološku raznolikost i krajobraz.

Zakon o zaštiti od buke
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_03_30_648.html

Pravilnik o dopuštenim razinama buke
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_10_145_2548.html

Članak 3 – Rezidualna buka jest ukupna buka prisutna na nekom mjestu prije nego što je došlo do bilo kakve promjene u postojećoj situaciji.
Članak 6 – Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke niža od dopuštene razine prema Tablici 1. članka 5. ovoga Pravilnika, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih izgrađenih, rekonstruiranih ili adaptiranih građevina sa pripadnim izvorima buke ne smije povećati postojeće razine buke za više od 1 dB(A).

EFEKT TREPERENJA SJENE (SHADOW FLICKER)

Efekt treperenja sjene kojeg izazivaju rotirajuće lopatice vjetroagregata bacajući sjenu na kuće i okolno područje naselja u blizini, je također jedan od važnih faktora koji može ugroziti zdravlje i normalan život ljudi. U dokumentu britanske vlade Planiranje obnovljive energije 2004. godine objavljeno je da je dokazano da se efekt treperenja sjene može dogoditi unutar 10 promjera rotora vjetroagregata. U ovom slučaju promjeri rotora vjetroagregata su 90m (Vestas) ili 82m (Enercon), što znači da mogući efekt treperenja sjene može se desiti na udaljenostima 900m, odnosno 820m od vjetroagregata. Pošto se neka naselja nalaze dobro unutar ovih udaljenosti od vjetroagregata postoji realna opasnost da budu izložena ovom efektu. Posebno se to odnosi na zaseoke Ćubelići u selu Dobranje i Jasenak u selu Svib koji se nalazi sjevero-zapadno, odnosno sjevero-istočno od vjetroagregata, na udaljenostima 500-700m. U svijetu je već mnogo dokaza kako je efekt treperenja sjene veliki problem i da ugrožava normalan život.

UTJECAJ VJETROELEKTRANE NA FAUNU

Utjecaj VE na faunu opisan u Studiji utjecaja na okoliš je vrlo površan te ne opisuje posljedice koje će se sigurno dogoditi nestajanjem ptičjih vrsta i poglavito šišmiša iz čitavog područja. Leteća fauna je ključna za regulaciju insekata koji su vitalno pitanje opstanka poljoprivrede na čitavom području. Ovdje je bitno podvući važnost letećih vrsta za ionako osjetljivi eko-lanac na tom području. Također, u Studiji nisu navedene zaštićene vrste surog orla, orla zmijara i sokola koji imaju stanište na ovom prostoru, te je površno istražen prelet ptica selica kojima je koridor na tom području. Nestali bi koridori za divljač i izgubila bi se izvornost lovišta zbog promjene krajobraza.

UTJECAJ VJETROELEKTRANE NA KULTURNU BAŠTINU

Prostor općine Cista Provo ističe se neprekinutim kontinuitetom življenja od prapovijesti i antike do danas. Bogat je kulturno-povijesnim nasljeđem nastalim u različitim vremenskim periodima i pod različitim kulturnim utjecajima, a to nam svjedoče najstariji tragovi ljudske djelatnosti u pećinama (Ikovača), gradine i gomile u svim selima općine, ostaci starih groblja i crkvi (Crkvine), bunari, stećci (Crljivica), stare ceste, obrambeni bedemi (Sklop Vuletić)… Spoznaja da je arhitektonski spomenik nedjeljivo povezan s okolinom, a time i širim regionalnim prostorom postala je jedno od glavnih načela na kojem se zasniva suvremena teorija zaštite kulturne baštine, što znači osim zaštite i očuvanja fizičke strukture arhitektonskog spomenika, težnja je da se spriječi devastacija neposrednog prostora kako bi sačuvao svoje autentično okruženje, a time i svoje prostorne vrijednosti i značenje. Jasno je da bi instalacijom vjetro-parka vrijednost i značenje naše bogate kulturne baštine bili ugroženi.

NESREĆE INDUSTRIJSKIH VJETROAGREGATA

Nesreće industrijskih vjetroagregata nisu baš rijetka pojava (oko 70 nesreća godišnje) tako da prevelika blizina vjetroagregata u odnosu na naselja u slučaju nesreće može ugroziti živote ljudi i oštetiti imovinu. U ovom slučaju neki vjetroagregati su udaljeni 500-700 metara od najbližih naselja. Najveći broj nesreća dešava se zbog kvara na lopaticama vjetroagregata i kao rezultat često dolazi do otpadanja ili cijele lopatice ili njezinih dijelova. Dokumentirano je da su kod nekih nesreća dijelovi lopatice letjeli čak i do 1300m od vjetroagregata. U Njemačkoj dijelovi lopatica su probijali krovove i zidove obližnjih zgrada. Požar na vjetroagregatima je drugi po učestalosti kod nesreća. Problem kod požara je da ga je gotovo nemoguće ugasiti zbog velike visine te se gorući dijelovi i pepeo može proširiti po širokom području što dovodi do opasnosti od požara okolne šume, te opasnosti od otrovnih para.

ZAKLJUČAK

Naši stavovi nisu protiv alternativnih izvora energije, ali ne prihvaćamo da nam se nameće nešto što ugrožava život na ovim prostorima i ide na štetu stanovništva. Svi navedeni argumenti, uz 900 prikupljenih potpisa stanovnika općine, te Odluka Općinskog Vijeća protiv gradnje vjetroelektrana jasno pokazuje da ćemo se boriti svim legalnim sredstvima protiv realizacije ovog projekta u našoj Općini.

http://www.youtube.com/watch?v=KoVKP0G_f8M – primjer buke vjetroagregata
http://www.youtube.com/watch?v=na6HxKQQsAM – primjer opasnosti po ptice
https://www.youtube.com/watch?v=iyOImGHyJtQ – primjer treperenja sjene
https://www.youtube.com/watch?v=sbCs7ZQDKoM – primjer nesreće vjetroagregata

Održana izborna Skupština Kulturne udruge Dobranje

Prošlu subotu, na Dan Neovisnosti održana je izborna Skupština Kulturne udruge Dobranje u prostorijama “Ambulante”. Okupilo se nešto više od 20 članova. S obzirom da je još davno donesen novi zakon o udrugama, bilo je potrebno uskladiti Statut Udruge sa novim zakonom te upoznat članove o novostima.

Članovi Skupštine su podrobno izvješteni o djelovanju Udruge u zadnjih nekoliko godina, te o stanju financija koje je stabilno. Odlučili smo da definitivno odustajemo od financiranja članarinom jer je bilo dosta teško redovito prikupljati članarine zbog raspršenosti naših članova, tako da se okrićemo isključivo donacijama, što fizičkih što pravnim osoba.

Osim što su usvojene promjene i dopune Statuta, biralo se i novo vodstvo Udruge. Tako je za novog predsjednika Udruge izabran Dalibor Vuletić, dopredsjednik je Mario Vujević, a tajnik Josip Ćubelić. Uz njih su u Upravni odbor izabrani: Mijo Ćubelić, Ante Lerotić, Ivan Lerotić, Stipan Milardović, i Jure Ćubelić.

Nakon toga razgovaralo se o samom načinu funkcioniranja Udruge, o važnosti da svi koji sudjeluju u aktivnostima ozbiljno shvaćaju svoj posao, te se što više uključe u planiranje i organizaciju. Dogovoreno je da se svaka 2 miseca (po potribi i češće) održavaju sastanci na kojima će se raspravljati daljni koraci djelovanja.

Za sljedeće razdoblje određene su sljedeće aktivnosti:

  • Pomažemo izgradnju vukovarskog vodotornja – simbola hrvatskog zajedništva sa 2000 kn.
  • Obilježavanje Dana Sjećanja na žrtvu Vukovara 18. studenog na Trgu Franje Tuđmana u Dobranjama
  • Predložili smo župniku da mi organiziramo i financiramo vanjsku izolaciju sanitarnog čvora kod crkve, što je i prihvaćeno
  • Obvezali smo se završit nekoliko manjih radova i popravaka na “Ambulanti” da završimo i taj dio
  • Sljedeći sastanak Upravnog odbora ali i svih koji žele sudjelovati u radu Udruge biti će početkom prosinca

Zaladilo na početku listopada

Zaladilo u Dobranjama. Prvi dani listopada donili su vrlo ladno vrime, dosta kiše, vitra, tako da su šporeti i grijanja stavljeni u funkciju.

S obzirom da je listopad vrime od Ružarija, kod nas je nediljom krunica u 8.30 a iza toga sv. misa. A sljedeće nedilje je misijska nedilja pa se pozivaju svi da svojim prilozima pomognu naše misionare i misionarke u velikim dilima milosrđa.

Naši lovci ne gube vrime te su uz pomoć prijatelja iz okolnih sela odradili jedan dobar dio posla na novoj lovačkoj kući.

Napreduju i radovi na novom dilu groblja. Do sad se za kupnju nove grobnice prijavilo nešto više od 20 ljudi. U startu je planirana izgradnja 50 grobnica ali će to ovisiti o konačnom broju prijavljenih pa je moguće da se zasad izgradi nešto manje.

Rujanske crtice

Prije svega, čestitke Matku i Ani Vuletić (Talini) koji su se vjenčali 3. rujna u Splitu.

Vrime je od grožđa i vina, ove godine dosta slab urod u Imotskoj Krajini. Koliko je da je, mastiti se mora! A kako bi se bez rakije grijali ovu zimu…

Radovi na novom groblju u punom su jeku, teren je dosta tvrd pa ima puno štemanja, al napredak je vidljiv.

Lipo je vidit Krvodol (crkovne njive) nakon puno godina pokošen i očišćen zahvaljujući Dući i Antoniji.

Lovačka sekcija Dobranje počela je s izgradnjom lovačke kuće u blizini Nove lokve.

Prošlu subotu, 17. rujna imali smo još jednu ekspediciju na Brezdanku. Ovog puta posjetili nas je četvero članova Hrvatskog biospeleološkog društva iz Zagreba. Oni su se spustili u Brezdanku i to u oba kraka, da bi sakupili što više informacija o endemskoj vrsti stonoge koju je 2002. godine pronašao biolog Tonči Rađa. Ova endemska vrsta bi tribala bit uvrštena u knjigu endemskih vrsta koja je u pripremi. Očekujemo više detalja i informacija o cilom projektu uskoro.