Crkva

Na Uskrsni ponediljak održana je misa za sve hrvatske mučenike koji su položili živote za svoju domovinu, a posebno za one čije kosti počivaju u našem groblju a koje su partizani 1944. godine zarobili nakon bitke kod Aržana te ih ubili i bacili u Markovića jamu na Podima.

Misu je predvodio cetinski dekan don Stipe Ljubas uz kojeg je bilo još oko petnaestak svećenika, bio je tu i saborski zastupnik Ante Babić, dožupan Ante Šošić, načelnik naše Općine Božo Ćubić i suradnici, načelnik Zagvozda Miro Gaće, predstavnici Udruga i veliki broj vjernika. Posebno bih istaknuo autobus hodočasnika iz Dugog Rata predvođen našim don Božom Ćubelićem.

Don Dane je na početku pozdravio sve prisutne i u uvodnom govoru naglasio sve razmjere komunističko-partizanskih zločina.

“Moj mučenički rode, u srcu svome nosim svu tvoju prošlost, sve tvoje rane, toplinu očinskog ognjišta i drhtavo cviljenje gusala što su prenosile tvoju bol i slavu u daljine. Ne mogu zaboraviti ni tvoga poniženja i ropstva, tužne pjesme okovanog galiota nad vodama mora i tvoje smrtne borbe da baciš sa sebe sve okove smrti…”

Uvodni govor don Stipe Ljubasa možete pogledati na video isječku s mise, na kojem se još nalazi i Lijepa Naša pivana na kraju mise. Na misi su pročitana imena mučenika pokopanih u zajedničku grobnicu u našem groblju, a nakon mise udiljeno je odrišenje kod spomenika mučenicima.

Uskrsni blagdani u Dobranjama su protekli u mirnom, lipom, molitvenom ozračju uz vrlo ladno vrime. Mise i obrede od Velikog Četvrtka pa zaključno sa blagdanom Uskrsa predvodio je rektor Bogoslovije u Splitu don Boris Vidović.

Obredi Velikog Petka počeli su pjevanim Gospinim plačem u izvedbi našeg zbora i don Borisa, zatim je slidila Muka Gospodina našega Isusa Krista, nakon toga propovid pa na kraju ljubljenje Križa. Zanimljivo je da smo se prije svi izuvali i išli bez obuće poljubiti Križ, danas je vrlo malo onih koji tako i dalje rade.

Na Veliku Subotu, uskrsno bdijenje je počelo blagoslovom vatre isprid crkve. Ovog puta nije bilo kiše al je bilo vrlo hladno i vitrovito tako da se uskrsna svića jedva upalila i to na samom ulazu crkve. Puno Dobranjčana došlo je proslaviti uskrsne blagdane, posebno je te večeri bila puna desna strana crkve, tzv. “Ćubelića strana”. Uvik je poseban doživljaj trenutak kad se na misi zapiva “Slava Bogu na visini”, tada se izvade bočice s kršćenom vodom te se ljudi umivaju u čast Uskrsnuća Gospodinova, za novi početak… Naš zbor je odlično pivao, a ovih blagdana ga je pojačao Blaž Žagač, sin Ivana i Nede (rođ. Ančić) koji je prekrasnim zvucima violine obogatio naše uskrsne pisme. Na kraju uskrsnog bdijenja blagoslovljena su uskrsna jaja, kruv i ostala hrana.

Na uskrsno jutro Dobranje je osvanulo po snigom koji je padao nošen jakom burom. No to nas nije spriječilo da u velikom broju dođemo na uskrsno slavlje i čestitamo Uskrs prijateljima. Don Boris nas je kroz sve ove dane pa tako i na Uskrs obogatio vrlo lipim i jasnim propovidima, velika zahvala u ime svih Dobranjčana. On se u završnom obraćanju zahvalio svima na pomoći posebno naglasivši pomoć od našeg remete Mate Ćubelića. Također, je rekao da mu je nakon ovih nekoliko zajedničkih dana sa Dobranjčanima jasno zašto je bivši naš župnik boravio ovdje 40 godina, na što su ga Dobranjčani pozvali da i on ostane tu.

Sunčano i prohladno jutro dočekalo nas je na blagdan Cvitnice na Dobranjama. Umivanje u ljubicama, pa na misu sa maslinovim grančicama u rukama. Blagoslov maslinovih grana se, po običaju, održao u staroj crkvi a predvodio ga je, kao i misu u župnoj crkvi kancelar Splitsko-makarske nadbiskupije don Ratomir Vukorepa, inače rodom iz Kaštel Lukšića. U svojoj propovidi je povukao paralelu između blagdana Cvitnice i Velikog Petka naglašavajući kako smo često u jednom trenutku euforični i spremni podniti žrtvu za Isusa Krista, pa ubrzo nakon toga se uplašimo, povučemo i zaniječemo sve ono šta predstavljamo. Nadajmo se da će nam uskrsli Krist doniti potribni snagu, samopouzdanje i vjeru da ustrajemo na putu spasenja.

Lipo ispunjena crkva ukrašena maslinovim granama, dosta velik broj Dobranjčana sa svojim obiteljima iz Splita i okolice, primjetio sam posebno Joskiće, Vrliće i Salaturiće. Uistinu nas Dobranjčana ima puno, i kad samo dio pojedinih obitelji dođe u svoje misto, odma je sve življe i lipše.

Raspored misa u Dobranjama za Uskrsno razdoblje:

Veliki Četvrtak – misa je u 18.00 sati.

Veliki Petak – obredi Velikog petka u 17.00 sati.

Velika Subota – Uskrsno bdijenje počinje u 20.00 sati blagoslovom vatre, zatim sveta misa, a nakon mise blagoslov hrane.

Uskrs – misa je u 11.00 sati.

Prošlu nedilju Dobranje je, u sklopu korizmenog obilaska župa Imotske krajine, posjetio nadbiskup msgr. Marin Barišić. U solidno ispunjenoj crkvi nadbiskup se zahvalio i pohvalio Dobranjčane na njihovom doprinosu nadbiskupiji kroz svećenička i redovnička zvanja, aktivnosti Dobranjčana po mnogim župama diljem domovine i vjernosti crkvi. U propovidi je naglasio važnost 3 stvari u korizmenom vrimenu, a to su post, molitva i milostinja, te da nije naglasak na uskraćivanju sebi određenih stvari već pokušaju da kroz razmišljanja, molitvu i dobra djela postajemo bolje osobe.

Nakon mise nadbiskup je ostao nekoliko minuta na razgovoru sa Dobranjčanima. Tom prilikom je prilično nejasno najavio prijedlog da se naša župska kuća koristi kao mjesto za liječenje ovisnika, tako da većina ljudi u crkvi nije ni razumila o čemu se radi osim onih koji su nešto o tome načuli prije. Do ovog trenutka vrlo nam je malo informacija pruženo o tome. Očekujemo da nam se jasno iznesu svi planovi pa da se o tome mještani mogu izjasniti.

Neobično lipo vrime za ovo doba godine u Dobranjama i mnoštvo Dobranjčana koji su prošli vikend došli na grobove svojih najmilijih proslaviti blagdane Svih Svetih i Dušni dan. Misu je predvodio don Ivan Ćubelić uz pomoć don Bože Ćubelića. Na kraju mise bilo je odrišenje za sve pokojne kod spomenika poginulim domobranima. Dobranjsko groblje je kao i svake godine u ovo vrime izgledalo vrlo lipo uz puno svića i cvića, konstantno su se izmjenjivale obitelji Dobranjčana iz svih krajeva Lipe Naše i dijaspore u obilasku i molitvama kod posljednjih počivališta svojih pokojnika, na kratko su zaživili i oni zaseoci koji su gotovo cili napušteni.