Priroda

Donosim vam nekoliko slika pustošenja i uništavanja Lukovca uzrokovanog pripremanjem terena za gradnju vjetroelektrane unatoč velikom protivljenju stanovnika naše općine. Dilovi Lukovca su totalno sravnjeni sa zemljom, strojevi bruje od 5 ujutro, radi se po cili dan, miniranja se izvode čak i nediljom… Čemu žurba!?

Pojavile su se priče o pronalasku vode na određenim dilovima gradilišta, čudne se stvari događaju, pa se dilovi platoa koji su bili očišćeni za temelje vjetrenjača zasipaju novom zemljom. A po pričama ljudi iz okolnih sela postoji mogućnost da na tom području i ima vode. Naravno da nas ne čudi da takve stvari nisu dovoljno istražene u studiji utjecaja na okoliš koja je ionako više-manje pisana bez pravih istraživanja.

Stručno neutemeljene studije su česte jer su posljedica direktnog ugovaranja između investitora zahvata i izvođača studije utjecaja koji zbog tržišne konkurencije podilaze investitoru tako da studije velikom većinom odobravaju zahvat umjesto da ga objektivno i kritički razmotre.

Nakon šta su se temperature stablizirale ovih dana, evo nam opet novog sniga. Dok vam ovo pišem pad gusti snig na Dobranjama, uz idealnu temperaturu oko 0 stupnjeva i bez ćuva vitra. Ono što se kaže, baš lapti. Do sad ga je napadalo nekoliko centimetara, u noći se očekuje još.

Prekrasno jutro Dobranja pod snigom. Idealne temperature, sunčano, malo prohladno, a sniga oko desetak centimetara. I sve ceste su prohodne. Dušu dalo za zimske radosti. Evo galerije slika prikupljenih od naših Dobranjčana:

Kao i u ciloj Dalmaciji tako je ovih dana u Dobranjama izvanprosječno ladno uz velike temperaturne minuse. Sniga je ostalo vrlo malo, uglavnom zbog jake bure nastali su smetovi na pojedinim mistima. Temperature su se spustile i do -15 stupnjeva jutri i navečer, a dnevne se kreću oko -6 stupnjeva. No osjet ladnoće zbog bure bio je i oko -20.

Nismo dugo tribali čekat na prvi snig u Novoj godini. Danas ujutro gusti snig nošen jakom burom zabilio je Dobranje. Pa eto, ako niste otputovali na Snježnu kraljicu u Zagreb, zaletite se do Dobranja i uzivajte u zimskim radostima. A za vikend nas već očekuju nove oborine i ekstremni minusi. Evo par slika od danas

U zadnjih nekoliko dana svjedoci smo dosta požara u Dalmaciji s obzirom na vrlo suvo vrime, unatoč ladnoći. Tako je danas popodne planilo iznad Sučića i Baltića kuća s druge strane Pečuna i Ribnice. U večernjim satima nošena burom vatra je u jednom trenutku zapritila i da krene prema Ančića kućama, al srićom je lokalizirana uz pomoć vatrogasnih snaga s ovih područja te mještana. Na kraju je sve dobro završilo pa Vam svima mogu zaželit

Sritnu Novu godinu

Nakon ladnog početka jeseni, zadnjih nekoliko dana u Dobranjama je vrlo ugodno jesensko vrime, dosta toplo uz prekrasan kolorit boja u prirodi. Idealno za šetnje, branje jesenskih plodova, pripremu namirnica za zimnicu, siču drva.

A dobranjska lovačka sekcija je ulovila svoj prvi trofej, vepra kapitalca. Sritni strijelac je bio Bane Madunić iz Ciste Provo koji je, nogometnim rječnikom, uz još nekoliko strijelaca iz drugih mista doveden u dobranjsku lovačku sekciju da pojača konkurenciju u vrhu napada.

Evo galerije jesenskih slika iz Dobranja:

Evo izvještaj članova Hrvatskog biospeleološkog društva sa njihovog posjeta Dobranjama i spuštanja u Brezdanku:

“17. 09. 2016. članovi Hrvatskog biospeleološkog društva (HBSD) iz Zagreba (Petra Kutleša, Nikolina Kuharić, Alen Kirin, Petra Bregović) bili su u mjestu Dobranje tražeći jamu Guidova bezdanka. Zanimalo ih je naći baš ovu jamu jer je iz nje opisana špiljska životinja dvojenoga Dyocerasoma intermedium (Makarov, Lučić, Mitić & Rađa, 2003.) te su je željeli fotografirati.

Kako je Guidovu bezdanku teško pronaći, put do nje su članovima HBSD-a pokazali mještani Damir i Dalibor Vuletić. Put je prvih 500 m dobar, a zatim postaje sve zarašteniji, ali se ipak nazire. Na putu do jame prolazi se i pokraj jednog većeg bunara (Novak) u kojem uvijek ima vode. Nakon tridesetak minuta hoda stiže se do jame.

U jami su prvi bili članovi Speleološkog društva Špiljar iz Splita još 2002. godine kada je Tonći Rađa prvi puta i pronašao špiljsku dvojenogu Dyocerasoma intermedium.

Ulaz u jamu velik je 5 x 3 m. Jama je duboka oko 100 m. Nakon 40-tak metara dubine, jama se dalje dijeli na dva kraka. Na 40 m dubine je mala polica i u desnom kraku je polica na 70 m. Jama je jako lijepo zasigana i ima dva veća sigasta saljeva. Uz dvojenogu, u jami su članovi Hrvatskog biospeleološkog društva pronašli i druge špiljske životinje: kornjaše, jednakonožne rakove, skokune i pauke.

Akcija je uspiješno obavljena tako da će podaci o jami Guidova bezdanka (nacrt, fotografija ulaza i fotografija dvojenoge) izaći u knjizi Atlas špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske, Svezak 3 (http://www.hbsd.hr/Publikacije.html).“

Velika zahvala članovima Hrvatskog biospeleološkog društva na posjeti Dobranjama i spuštanju u Brezdanku. Hvala na odličnim slikama i izvještaju. Eto, napokon da i mi vidimo tu endemsku vrstu. Posebno je značajno da će Brezdanka nać svoje misto u novom Atlasu.