Odgovor iz Čistoće Imotske krajine

Na naša pitanja vezana za promjene u načinu odlaganja otpada dobili smo odgovor iz Čistoće Imotske krajine:

“Prošle godine u 6 mjesecu uz račune za odvoz otpada svaki stanovnik dobio je izjavu u kojoj je precizno naveden način obračuna i prosječna procijenjena količina otpada koju svako domaćinstvo proizvede. U rubrici očitovanje korisnika svatko je imao mogućnost očitovati se o svemu sto se tiče sakupljanja otpada. Dugogodišnjim snimanjem stanja na terenu i mjerenjima sakupljenih količina otpada utvrđeno je koliko prosječno svako domaćinstvo proizvede istoga i temeljem takovih podataka vrši se obračun. Što se tiče dana odvoza otpada on je godinama isti a objavljen je na našoj web stranici kao i sve upute i pojašnjenje u vezi s gospodarenjem  otpadom. Sabirno mjesto je mjesto gdje se i do sada iznosio otpad. Povremeni korisnici dužni su svoje vreće podići u prostorijama Čistoće a stalni korisnici su dobili vreće na kućni prag.

U svim ostalim općinama Imotske krajine iz upotrebe su izbačeni spremnici za miješani komunalni otpad kako bismo putem zelenih otoka izdvojili i reciklirali sto vise otpada jer je to prije svega interes krajnjeg korisnika. Ukoliko ne smanjimo udio odloženog miješanog komunalnog otpada koje je naložio zakonodavac postoji mogućnost plaćanja velikih kazni koje bi opet opteretilo krajnjeg korisnika.

Ukoliko trebate dodatne zelene otoke morate se obratiti vašoj općini jer mi ne dijelimo kontejnere već ih samo praznimo.

Cilj ovih logiranih vreća jest taj da u nju odložite sto manje otpada a u zelene otoke sto vise. Apeliramo i molimo da kuhinjski otpad ne bacate u spremnike kao i lišće i granje već da to kompostirate. Molimo da papir i plastika kao i ostale vrste odvojenog otpada budu sto urednije odloženi. Sve ove upute imate na našoj web stranici a svaki put uz račun dobijete i edukativni letak.Ukoliko želite predavanje na ovu temu putem vaše općine možemo i to organizirati…

Da navedemo primjer Općinu Podbablje koja nikada nije imala kontejnere za miješani komunalni otpad već su isključivo odlagali u vrećama a najurednija je Općina po odlaganju. Dakle ako neko kućanstvo iz svog miješanog komunalnog otpada uredno na zelene otoke izdvoji papir, plastiku, staklo, tekstil i metal uz kompostiranje biorazgradivog otpada  u logiranu vreću neće ni imati što odložiti što i jest cilj. Vreće su čvrste i kad se napune potrebno ih je zavezati tako da ne očekujemo problem sa vjetrom, mačkama i psima.

Neka pitanja su i dalje ostala nerazjašnjena, no najvažnije je da ljudi znaju da će se nove vriće za mješani otpad ostavljati na istom mistu di su bili kontejneri koji se ovih dana uklanjaju. A vrime će pokazati oće li biti problema sa njihovim odlaganjem do trenutka odvoza.

Gospodarenje otpadom

Nedavno je na kućne adrese Dobranjčana stigla obavijest iz Čistoće Imotske krajine o promjenama o načinu sakupljanja otpada. U njoj piše sljedeće:

Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom definirane su smjernice za postizanje ciljeva kvalitetnijeg gospodarenja otpadom.

U tu svrhu od 01.03.2019. godine odlaganje komunalnog otpada vršiti će se u logiranim vrećama.

Čistoća Imotske krajine d.o.o. dostaviti će svakom korisniku (osim povremenih korisnika koji su dužni sami preuzeti svoje vreće u prostorijama Čistoće Imotske krajine d.o.o.) odgovarajaući broj vreća od 120l i 80l (ovisno o visini mjesečne naknade).

Logirane vreće ne upotrebljavati do 01.03.2019.

Postojeći spremnici (kontejneri) za miješani komunalni otpad biti će uklonjeni.
Zeleni otoci (papir, plastika, tekstil, staklo i metal) su raspoređeni na području svih mjesnih odbora, pa Vas i ovim putem molimo da odlažete navedeni iskoristivi otpad u odgovarajuće spremnike.

Dobivene logirane vreće dužni ste iznijeti na sabirno mjesto u dan odvoza.

Logirane vreće koje su Vam dostavljene, dostatne su za period od 1.(jednu) godinu.

Ovaj projekt je izraz volje općine Cista Provo i Čistoće Imotske krajine d.o.o.
Sve dodatne informacije možete dobiti na navedene kontakte iz dopisa.

Komentar:

Iako podržavamo i cijenimo nastojanja da se gospodarenje otpadom na našem području organizira na najbolji mogući način i na zadovoljstvo svih mještana, nekoliko stvari je ovdje, najblaže rečeno, nejasno kako će to bit provedivo u praksi.

1. Kako je određen broj logiranih vreća, po kojem izračunu na osnovu mjesečne naknade?

Navedeno je da će se postojeći kontejneri za mješani otpad ukloniti i da se neće zamjeniti nikakvim drugim kantama-spremnicima te da su mještani dužni vreće direktno iznositi u dan odvoza na sabirno mjesto.

2. Ovo je teško izvedivo. Prije svega, u ovoj obavijesti je trebalo navest koji je to dan odvoza jer mnogo je Dobranjčana koji samo povremeno borave u Dobranjama pa ni ne znaju taj podatak.

3. Prema ovome su ljudi dužni biti taj dan u mjestu da bi predali vreće što nema smisla. S druge strane pak, ako bi vreće iznijeli i ostavili ranije tko će osigurati da će vreće biti na tom mjestu kad dođe kamion za odvoz? Kako spriječiti da vjetar i druge vremenske nepogode, kao i psi i mačke ne raskidaju i razbacaju vreće prije nego se pokupe?

4. Kako i kada bi ljudi koji povremeno borave u Dobranjama, a takvih je mnogo, i to najviše vikendom, trebali iznijeti vreće za odvoz?

5. Koja su to sabirna mjesta, nije navedeno u dopisu.

6. Bilo bi dobro rasporediti još nekoliko zelenih otoka (trenutno postoje 3 u mjestu), s obzirom da je nekim ljudima dosta daleko nositi razvrstani otpad (veliki dio mještana je starije dobi pa ovo predstavlja realan problem).

Uzevši u obzir sve navedeno, mislimo da je potrebno osigurati kante za mješoviti komunalni otpad u koje će se odlagati logirane vreće i tako ih zaštititi do trenutka odvoza.

Također, vrlo malo je napravljeno u edukaciji ljudi iz naše Općine o svim ovim promjenama u gospodarenju otpadom s obzirom da je dosta stvari za nas relativno novo. Treba održavati predavanja i radionice, te konkretno objasniti ljudima na primjerima, koje su dobre stvari gospodarenja otpadom, ne samo vezano za očuvanje okoliša nego i financijske uštede za one koji pravilno odlažu otpad.

Sva ova pitanja i komentare smo u ime Kulturne udruge Dobranje proslijedili Čistoći Imotske krajine kao i našoj Općini u nadi da će se neke stvari pojasniti a neke nelogičnosti ispraviti.

Osmrtnica – Ivan Lerotić (Jekić)

Dana 2. ožujka 2019. u Nurnbergu je preminuo

Ivan Tomislav Lerotić (Jekić)

Ivan Tomislav Lerotić (Jekić)

1937. - 2019.

Sprovod će biti u subotu 9. ožujka u 14.00 sati na mjesnom groblju u Dobranjama.

Pokoj vični daruj mu Gospodine i svitlost vična svitlila njemu. Počivao u miru Božjem.

Požar u polju, pa sutradan izgori kuća

U ovo vrime naši ljudi često pale travu na svojim njivama i livadama da se očiste prid proliće. No, ponekad se vatra otme kontroli pa nastanu problemi kao danas kad se zapalio veliki dio polja pa su morali intervenirati i vatrogasci. Izgleda da je situacija pod kontrolom.

Još jedno upozorenje svima da moraju biti vrlo oprezni kod ovakvih situacija jer vatra je vrlo opasna!!!

1. ožujka, dan poslije požara u polju, opet problemi sa vatrom u Dobranjama. U zaseoku Ćavari izgorio je dobar dio stare kuće Jakovljevih uz cestu koja vodi prema Tijarici. Morali su ponovo intervenirati vatrogasci DVD-a Lovreć kojima se ovim putem zahvaljujemo na brzoj reakciji. Također je bila i policija koja je napravila uviđaj.  Ne ponovilo se!

Mačkare 2019.

U subotu 2. ožujka Udruge s područja općina Cista Provo i Lovreća organiziraju zajedničku proslavu Mačkara. Povorke kreću iz  Studenaca u 13.00 sati, Lovreća u 13.15 sati, Dobranja i Ciste Provo u 13.30 sati, Ciste Velike u 13.45 te je centralna svečanost u Biorinama u 14.00, na mjestu održavanja Ganga Festa, di će nas zabavljati Mušac Bend, uz bogatu lutriju, te nagrade za najbolje maske.

Pozivamo sve Dobranjčane da se zamačkaraju i zajedno s dicom sudjeluju u proslavi.

U slučaju lošeg vrimena, program će se održati u dvorani u Lovreću u 14.00 sati.

Pokrovitelji ovoga događaja su Općine Cista Provo i Lovreć.

Vijesti iz veljače

U zadnjih misec dana nema baš nekih novina iz Dobranja, al imamo nekoliko vezanih za Dobranjčane.

Prije nešto više od misec dana kćer su dobili Mate (Vinkov) i Anita Vuletić. Čestitke!

Evo slike sa obreda grličanja u Dobranjama povod blagdana svetog Blaža.

Prije nekoliko dana u Splitu je Stipana Milardovića (Ćupinu) koji je već četvrtu godinu bez donjih ekstremiteta, u obilasku zupe sv. Križa posjetio nadbiskup Marin Barišić i tom prilikom ga pričestio, te je pitao za Dobranjčane u Splitu. Ovom prilikom pozdrav i podrška svim našim Dobranjčanima koji se bore sa zdravstvenim problemima, nek im dragi Bog bude utjeha i snaga.

Nedavno je u Slobodnoj Dalmaciji izašao članak o umjetnicima iz Udruge veterana Četvrte gardijske brigade iz Splita, među kojima je i naš majstor Mate Ančić. Članak možete pročitati ovdje: https://www.slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/clanak/id/590155/39sluzbena-medicina-nije-mogla-objasniti-kako-mi-je-noga-ozdravila39-veteran-cetvrte-gardijske-brigade-napravo-je-reljef-majke-terezije-to-je-bio-znak

Nekoliko Matinih citata iz članka:

Kad osjetim tjeskobu, uhvatim se dlijeta. To je moja terapija i velika radost. Često otkrijem skrivene znakove dok radim, samo izrone iz drva lipe, vrijeska, masline, oraha, johe…

Bio sam tjeskoban i izradio portret Majke Tereze, za mene oduvijek svetice. Zamolio sam dvije časne sestre, poznanice, da mole za moje zdravlje; jedna je to činila u Šarengradu kod Iloka, a druga u katoličkoj misiji u Keniji. Istodobno sam dobio na dar medaljončić s portretom Majke Tereze te sam ga nosio na dijelu noge koji je bio najugroženiji.

Kad je došao trenutak za operaciju, korak do amputacije, liječnici i zdravstveno osoblje bolnice vidjeli su da je crnilo na nozi počelo kopnjeti, povlačiti se. Službena medicina nije mogla objasniti moje ozdravljenje, ali ja ću cijeli život rado prepričavati svoje svjedočanstvo, to Božje čudo uz zagovor svetice i časnih sestara.

Na tvrdnju novinarke da je darovit, Mate kaže:

Nisam ja. – On je. On kroz mene govori, pokazuje svoju veličinu – pokazuje Mate prstom prema nebu, prema Višnjemu.

Evo jedne slike iz Ćavara od prošle nedilje kao podsjetnik kako se nekad okupljalo “ispod orasa” i razglabalo na dugo i na široko o raznim temama, što bi se reklo, o životu općenito.

2 Zlatna pira

Drago mi je da i ove godine nastavljamo odličan trend proslava zlatnih pireva naših dobranjskih obitelji.

Prošlu subotu svoj zlatni pir su u krugu obitelji proslavili Bože i Mara Ćubelić (Mišovi). Čestitke njima i njihovoj obitelji!

A istog dana su svojih 50 godina braka u krugu obitelji proslavili Ante (Čujo) i Ana Milardović (Nikoličići). Čestitke slavljenicima i ciloj obitelji! A repriza fešte se očekuje na lito u krugu uže i šire obitelji.

Iseljavanje Dobranjčana početkom 20. st.

U jeku, nažalost, još jednog iseljeničkog vala iz naše države, prisitimo se kako je to nekada izgledalo kad su prve generacije Dobranjčana odlazile početkom 20. stoljeća priko bare u Amerike. Na internetu se može naći dosta podataka o putovanjima naših ljudi, od imigracijskih dokumenata, brodskih manifesta, prekograničnih bilježaka, vojnih i drugih dokumenata. Ovi put sam se fokusirao na nekoliko brodskih manifesta na koje sam naišao iz razdoblja od 1906. do 1911. godine.

Većina putovanja Dobranjčana iz tog razdoblja je bila brodom iz Trsta i završavala u New Yorku. U brodskim manifestima nalazi se nekoliko zanimljivih podataka iz kojih se može povezati kako su Dobranjčani pomagali jedni drugima u dolascima i snalaženju u novim sredinama.

Tako su u New York 1.11. 1906. doplovili Ivan Milardović, Andrija Vuletić, Ilija Milardović, Mijo Milardović, Mate Milardović i Josip Ćubelić. Oni su u podacima o o sebi morali navesti gdje točno idu i kod koga. Nekoliko ih je navelo da idu u Leadville, Colorado kod Petra Rančića (vjerojatno sa Budimira) koji je već došao ranije.

Zanimljivo je da već sljedeće godine, sa nekoliko brodova u razdoblju od nekoliko miseci u New York stiže još nekoliko Dobranjčana (Andrija Vuletić 19.4.1907., Ivan Lerotić i Ivan Vuletić 7.6.1907., Ivan Vuletić, Jozo Vuletić, Ivan Vuletić i Mate Vuletić 23.6.1907., Mihovil Milardović, Josip Ćubelić, Ivan Milardović i Ivan Milardović 20.10.1907.), a kasnije 20.4.1911. Ante Lerotić i Mate Vuletić. Gotovo svi oni su kao misto i kontakt kod koga idu naveli neke od Dobranjčana koji su 1906. došli u SAD, navodeći ih kao braću, rodijake ili prijatelje.

Pretpostavljam da je većina odlazila u Leadville u državi Colorado zato jer je bio jedan od vodećih američkih rudarskih gradova u to vrime pa su se nadali lakšem zaposlenju tamo.

Nekoliko zanimljivih osobnih podataka iz brodskih manifesta:
– pod “Nacionalnost” se pisalo “Austrian” (jer smo tad još bili pod Austrijom)
– pod “Rasa ili Narod” se navodilo “Dalmatian” (Dalmatinac)
– pod “Zadnje prebivalište” se navodilo “Dobranje” ili čak “Imacke” (Imotski)
– pod “Zanimanje” svima piše “labourer” (radnik)
– jedno od pitanje je bilo da li imaju kod sebe 50 dolara ili manje – većina je navodila da posjeduje između 15 i 20 dolara.
Bilo je još dosta pitanja koja su morali ispunit, poput: jesi bio u zatvoru, jesi li poligamist, jesi li anarhist, pitanja o zdravlju i sl.

U galeriji slika možete vidit neke od brodskih manifesta, kao i istaknute dijelove sa popisa Dobranjčana.

Ovo je samo jedan mali dio podataka koji se mogu nać na internetu o našim precima koji su odlazili iz Dobranja trbuhom za kruhom, nadam se da ću ubuduće prikupit još ponešto i objavit.

Osmrtnica – Božo Ćubelić (Tokušić)

Dana 01. siječnja 2019. u Chicagu (SAD) je preminuo

Božo Ćubelić (Špiro) - Tokušić pok. Pavla

Božo Ćubelić (Špiro) - Tokušić pok. Pavla

1931. - 2019.

Sprovod će biti u četvrtak 17. siječnja u 14.00 sati na mjesnom groblju u Dobranjama.

Pokoj vični daruj mu Gospodine i svitlost vična svitlila njemu. Počivao u miru Božjem.

Uuuuu sniga!

Kako ovih dana najaviše mali i veliki Vakula, zabilila se Dalmatinska Zagora, pa tako i Dobranje. Već jučer je počeo padati gust snig, baš ono pravi laptaš, i padao je cilu noć. Rezultat svega je prekrasna slika našeg sela i oko 30cm napadanog sniga. Glavne ceste do sela su prohodne pa ko može nek se zaleti malo uživat u zimskim radostima. Fala mojim dopisnicima (Deni, Begi, Reiću, Nedi, Nadi, Zvonki, Marku) na lipim slikama iz gornjih i donjih Lerotića, gornjih i donjih Milardovića, Ćubelića i seoskih panorama. Nadam se kroz ostatak dana još kojoj slici…