Rođenje, cesta, izbori

Prije 4 dana Ivan i Marija Vrlić dobili su svoje prvo dite, maloga Josipa. Čestitke!

Radovi na cesti od Dobranja do Tijarice su u punom jeku, uklonjen je stari asfalt sa cile dionice te se rade ukopavanja na određenim mistima.

Jučer su u Dobranjama održani izbori za EU parlament. Glasovalo je 68 od ukupno 122 upisana birača (55.73%).

Rezultati:

HDZ
43 glasa (63.23%)
BRUNA ESIH - ZLATKO HASANBEGOVIĆ: NEOVISNI ZA HRVATSKU, HRVATSKA STRANKA PRAVA
9 glasova (13.23%)
ŽIVI ZID
5 glasova (7.35%)
Kandidacijska lista grupe birača - PETIR MARIJANA
3 glasa (4.41%)
BLOKIRANI
2 glasa (2.94%)
SDP
2 glasa (2.94%)
MOST NEZAVISNIH LISTA
1 glas (1.47%)
NEVAŽEĆI
3 (4.41%)

Izbori za EU parlament

Izbori za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske održat će se u nedilju, 26. svibnja 2019. godine. U Dobranjama će glasovanje biti organizirano u prostorijama “Ambulante”, u ulici Domovinskog rata 7.

Hodajmo za život

Hod za život miroljubivi je hod građana u znak potpore svakom djetetu – rođenom i nerođenom, njegovoj majci, ocu i svakoj obitelji. Cilj Hoda za život je skretanje pozornosti na poštivanje svakoga ljudskog života – od začeća do prirodne smrti. Pravo na život temeljno je ljudsko pravo i preduvjet svakoga drugog ljudskog i građanskog prava.

Hodom za život štitimo nerođenu djecu – najugroženiju manjinu u Hrvatskoj i pružamo podršku svakoj trudnici.

Kulturna udruga Dobranje poziva sve Dobranjčane da se pridruže Hodu za Život, Obitelj i Hrvatsku u subotu, 25.5.2019. u Zagrebu, Zadru i Splitu.

U Splitu je okupljanje na Rivi u 10.30 sati, a potom će se povorka „Zapadnom obalom“ uputiti do Zvončaca.

Proslavili blagdan sv. Ive

U četvrtak smo proslavili blagdan sv. Ivana Nepomuka slaveći misu kod kapelice sv. Ive u Ćavara. Iako je ovih dana bilo dosta kiše, pa i na sam blagdan, vrime nam se smilovalo za vrime mise. Okupilo se oko 80-90 Dobranjčana, a misu je predvodio don Ivan Ćubelić.

Don Ivan se u propovidi osvrnuo na život sv. Ivana Nepomuka ističući njegovu vjernost Bogu, crkvi i papi po cijenu vlastitog života, te njegovu ustrajnost u svjedočenju istine.

Također, upozorio je vjernike da ne nasjedaju medijskim manipulacijama i raznim tumačenjima o procesu kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca i ulozi pape Frane u tome. Proces kanonizacije zna često biti dugotrajan i u njemu je bitno da što više istine o životu Stepinca iziđe na vidjelo koja će potvrdit njegovu veličinu. Budimo strpljivi i molimo se za proglašenje Stepinca svetim, te uvik uporno tražimo istinu o našoj crkvi, našem narodu, ali u tom traženju nemojmo zaboravit na ljubav jer bez ljubavi nema ni istine.

Nakon mise Dobranjčani su se zadržali na zakuski, osvježenju i druženju u lipoj atomsferi kod svojih domaćina Ćavara. I baš je bilo ugodno, svečano i dostojanstveno.

Fala svima koji su na bilo koji način pomogli u organizaciji proslave ovog velikog blagdana, neka nas sve naš sv. Ive čuva.

Blagdan sv. Ivana Nepomuka u četvrtak

Kapelica sv. Ivana Nepomuka nalazi se unutar sklopa Vuletić koji je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske. Izgrađena je 1790. godine. Kapelu i zvonik sagradio je don Šimun Vuletić. Mramorni kip sv. Ivana Nepomuka je nabavio makarski kanonik Ivan Josip Pavlović Lučić, vjerojatno iz Venecije, a naručio ga je, prema svojem zavjetu u teškoj bolesti, don Šimun.

Sv. Ivan Nepomuk je bio vrlo štovan svetac u našim krajevima što svjedoči veliki broj hodočasnika koji su svake godine dolazili na sv. misu. U tim vremenima znalo je biti i oko 1000 ljudi natiskano oko kapelice i okolnih vrtlova. Priča se da su kip sv. Ivana Dobranjčani nosili u procesiju nekoliko puta do župske crkve u vrijeme velikih suša, moleći za kišu, te da su molitve bile uslišane.

Na blagdan sv. Ivana Nepomuka 16. svibnja slavi se sveta misa u dvorištu kapelice. Nakon mise ljudi se zadrže na druženju uz malu zakusku i osvježenje. Kulturna udruga Dobranje poziva sve Dobranjčane i naše susjede da dođu na misu i uveličaju ovaj, za nas, veliki blagdan.

Ove godine u četvrtak 16. svibnja 2019. misa će biti u 16.00 sati a predvodit će je don Ivan Ćubelić.

Prolitno (ne)vrime

Prvo malo o vrimenskim (ne)prilikama ovog prolića u Dobranjama. Svi koji su očistili svoje šporete i dimnjake misleći da je gotovo sa sezonom grijanje, privarili su se, jer je u zadnjih desetak dana uz obilne kiše dosta zaladilo za ovo doba godine, toliko da su se temperature spuštale blizu 0 uz jaki osjet ladnoće. Naravno, sve to je ostavilo traga na intradi, tako da je, posebice u polju, slana pobrstila cime kumpira. A izgleda da ovakvom vrimenu još nije kraj jer se i dalje očekuje nestabilno i prohladno vrime s kišom i vitrom.

I šta se radi u Dobranjama po ovakvom vrimenu? Uobičajeni prolitni radovi. Neki još podebljavaju zalihu drva za sljedeću godinu, u pauzama između kišnih razdoblja, ljudi na brzinu okopavaju i zagrću kumpire, sade se i druge kulture.

Posebno je zanimljiv proces navrćanja voćaka. Pa na primjer kažu da je drvo rašeljke odlično za navrćanje trišnje. Postupak je takav da se rascipi grana rašeljke i u rascip se stavi mala grančica trišnje, tzv. mladikovina (izdanak trišnje koji je narastao ovog prolića koji na sebi ima pokoji pup). Važno je da se mladikovina postavi u rascip točno uz rub da se kore dodiruju. Zatim se sve zamota trakom i zaštiti smjesom voska. Nakon par tjedana, ako je sve napravljeno kako triba, navrnuta trišnja propupa i prolista. Evo 2 slike koje prikazuju uspješan proces.

A za kišnih dana u proliće, jedna od lipih razbibriga je otić u spuže po dobranjskim brdima i guštat u lipoti i mirisima prekrasne prirode. Naravno, kad se donese ulov u selo onda je rasprava koliko je ko sakupio, pa i tu zna bit lovačkih priča, “ja skupio 150 komada; samo? ja najmanje 250!”

Radovi na cesti prema Tijarici su u punom jeku, raskopan je dio ceste od gomile kod Landekovca prema kapeli sv. Nikole.

Pisma o zavičaju

Evo jedna lipa pisma o našem zavičaju, o Dalmatinskoj Zagori, u kojoj možemo pripoznat i naše misto, koja izražava jake emocije često skrivene u našim srcima. Nek nas podsjeti na lipotu naše didovine, da je uvik poštujemo i iznova joj se vraćamo.

Pismu je napisao Ivan Pajdek i objavljena je na portalu www.kamenjar.com

IME NJENO, SVETINJA MI VIČNA

Pitaju me zašto slažen rime,
u kojin si često glavna tema,
šta s ponoson spominjen ti ime,
k’o da ničeg osin tebe nema.

Još mi kažu da si skoro pusta,
da u tebi život jedva diše,
a da moja puna su te usta,
k’o da nigdi, ničeg nema više.

Vele, o njoj tol’ke pisme slažeš,
a s njom nisi i u njoj ne živiš,
da je voliš, sigurno nam lažeš…
i da njojzi, k’o ničem’ se diviš!

A, Ja kažen:-‘ej sumnjive Tome!
taman da san na kraju planete,
nikad neću dati da se slome,
spone šta me za nju vežu, svete!

Ona krv je šta puni mi vene,
ime njeno, svetinja mi vična!
ponosan san na kamene gene,
u srcu mi, Zagora je dična!

Svemogućeg da ja iman snagu,
nebo nad njom, bilo bi od zlata,
didovon bi vraćali se pragu…
i stara opet, otvarali vrata.

Da mi duša misto raja živa,
načas smrti, zaželit ću želju…
tu ostane usrid krša siva,
zato ću se molit spasitelju.

Održana misa zadušnica

Na Uskrsni Ponediljak u Dobranjama je održana misa zadušnica za hrvatske vojnike i civile koje su 1944. partizani pobili i bacili u Markovića jamu na Podima.

Misu je predvodio dekan Imotskog dekanata fra Kristijan Stipanović uz koncelebraciju desetak svećenika pred oko 600 vjernika iz raznih krajeva Hrvatske i BiH.

Na početku mise don Dane je pozdravio sve okupljene među kojima su bili saborski zastupnici Ante Babić i Petar Škorić, dožupan Ante Šošić, načelnik naše Općine Božo Ćubić i suradnici.

Fra Kristijan je u svojoj propovidi naglasio kako su oni vojnici koji su čuvali Isusov grob, pa su dobivši novac od Židova lagali o Isusovom uskrsnuću, slični onima koji su u vrime komunizma bili podmićivani i tjerani da šute i lažu o zločinima partizana i komunističke partije. Mnogi od njih i dan danas šute ili lažu.  (sićamo se kako su devedesetih godina naši ljudi plaćali za informacije di se nalaze kosti hrvatskih mučenika).

Fra Kristijan je naveo nekoliko razloga zašto se mi svakog Uskrsnog Ponediljka okupljamo u Dobranjama na ovoj misi zadušnici. Prije svega iz poštovanja prema žrtvama kojima na ovaj način vraćamo dostojanstvo i molimo se Bogu za njihove duše. Također, važno je da u slobodnoj Hrvatskoj, koja iako nije onakva kakvu smo očekivali, mi ipak imamo slobodu da otvoreno pričamo o ovim događajima, da uporno ustrajemo na istini te se ne smimo bojati toga.

Naša vjera se temelji na istini i ljubavi, upravo onakvoj kakvu nam je Isus iskazao dajući svoj život za nas grešnike, pa mi poput Isusa moramo biti spremeni opraštati čak i onima koji su nam zlo učinili. Jer ako mi mrzimo poput njih, u čemu se razlikujemo. Naša snaga je Uskrsli Krist, put istina i život, te ako svoj život budemo gradili na ljubavi i istini, imamo šansu za učiniti našu domovinu boljom u nadi da će se i oni koji su se udaljili od Krista i njegove crkve naći put natrag.

Na kraju mise je pročitana jedna pisma o prvom poginulom hrvatskom redarstveniku Josipu Joviću.

Zatim se u procesiji išlo na groblje di je udiljeno je odrišenje kod spomenika hrvatskim mučenicima.

Proslavljeni uskrsni blagdani

Proslavljeni su Uskrsni blagdani u Dobranjama. Bogoslužja su od četvrtka do nedilje, izmjenično predvodili don Dane i don Stipan Šurlin, duhovnik u Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Splitu.

Ove godine vremenske prilike su bile dobre pa smo napokon bez problema zapalili i blagoslovili vatru na Veliku Subotu, uoči svečanog bdijenja. A običaj je nakon blagoslova vatre uzeti komad blagoslovljenog drva i poniti ga kući i zapaliti u svojim šporetima.

Na početku Vazmenog bdijenja se čitalo 5 čitanja iz starog i novog zavjeta nakon kojih je uslidilo “Slava Bogu na visini” kad su se upalila sva svitla u crkvi a Dobranjčani su, umivajući se kršćenom vodom, zapivali u čast Uskrslog Krista. Don Dane je svima čestitao Uskrs, posebno našim bolesnim i nemoćnim župljanima koji nisu mogli sudjelovati u misnim slavljima. Na kraju misnog slavlja bio je blagoslov hrane koja se blagovala u našim kućama odmah nakon Vazmenog bdijenja kao i sutradan na blagdan Uskrsa, prije svete mise.

U nedilju je misu predvodio don Stipan tumačeći radosne uskrsne poruke i čestitajući svima najveći naš blagdan u lipo ispunjenoj crkvi, a Dobranjčani su jedni drugima prije i nakon mise čestitali i uputili najlipše želje povodom blagdana Kristova uskrsnuća.